Razmislite primjerice na trenutak o pojmovima kao što su desničari, ljevičari, abortus, budućnost i istospolni brakovi. Već u samom načinu na koji ste pročitali ovaj popis krije se ogromna količina informacija. Jesu li vaše oči na djelić sekunde zastale na nekim riječima? Jesu li vam se u nekom trenutku zjenice malo raširile? Je li vam se brzina treptanja očiju promijenila. Jeste li se vratili kako biste ponovno pročitali neku riječ? Ako jeste, koju i za koliko dugo?

Praćenje kretanja očiju u kojem se koristi jedna ili više kamera može vrlo precizno utvrditi sve ove gore spomenute promjene. Ono ima brojne korisne primjene kao što je unapređenje komunikacije, odnosno interakcije invalida s okolinom. Međutim, u posljednje vrijeme ova tehnologija sve više postaje mainstream, a prve najvažnije aplikacije bit će joj korisnička sučelja i računalne igre. Primjerice, Apple je pokrenuo patentni zahtjev za trodimenzionalno korisničko sučelje s praćenjem očiju (GUI) za svoje iPhone i iPade. Europska kompanija Sensye sljedeće godine planira početi ugrađivati programe za praćenje očiju u pametne telefone. A s napretkom ove tehnologije valja očekivati i lavinu polemika o digitalnoj privatnosti.

Praćenje očiju danas još nije spremno za lansiranje na masovno tržište. Broj potrebnih računalnih operacija prezahtjevan je čak i za napredna računala. Osim toga, malo njih opremljeno je kamerama koje imaju mogućnost snimati oči korisnika. No s porastom moći računala i mobilnih telefona ove zapreke će nestati, pa se očekuje da će već do 2015. većina računala i tableta imati i dovoljnu snagu i kamere koje će bez problema moći odraditi posao.

Kada jednom uđe na tržište, ova tehnologija neće moći samo bilježiti podatke o tome što smo pročitali, već i kako smo pročitali. Jasno je da će informacije biti vrlo zanimljive oglašivačima i analitičarima podataka. U teoriji one će biti anonimne i impersonalne, međutim u praksi će tu anonimnost biti lako prekršiti.

Iskustva s analitičkom firmom Carrier IQ u studenome, Androidom u prosincu te Googleom, Twitterom, Appleom i ponovno Androidom u veljači pokazala su da sve ove priče slijede predvidljiv uzorak: nekoliko dana povlače se po naslovnicama, traže se istrage i procjena štete, a nakon toga sve utihne i pozornost ljudi okrene se novim temama. Osim toga, na svako otkriveno curenje podataka postoje deseci koje tek treba otkriti. Okruženje koje ne traži dozvolu već oprost pokazalo se izuzetno efikasnom poslovnom strategijom!

Istina je da u većini slučajeva nitko neće biti zainteresiran da prikupi sve informacije o nama. Međutim, ako netko ipak poželi saznati naše ime, istražiti naše kretanje očiju ili razotkriti što mi kao osobe mislimo dok čitamo neki sadržaj, svi potrebni podaci bit će spremni.

U cijeloj priči ne treba zaboraviti niti da praćenje očiju već koriste službe sigurnosti – policija u nastojanju da prepozna moguće kriminalce i prije kriminalnog djela, osiguranje koje u zračnim lukama nastoji otkriti moguće teroriste i sl.

Naravno, svaki korisnik mobitela, tableta ili računala u početku će moći jednostavno preko kamere zalijepiti neprozirnu traku. No već kroz nekoliko godina to vrlo vjerojatno više neće biti opcija. Naime, iz Appleove patentne prijave može se vidjeti da će budući ekrani sadržavati na tisuće ugrađenih sićušnih senzora. Zato stručnjaci poručuju: 'Uživajte u privatnosti svoga osobnog računala dok je još uvijek osobno.'