Tijekom proteklog vikenda uspješno je lansiran svemirski teleskop James Webb.

Uređaj u obliku saća vrijedan deset milijardi američkih dolara trebao bi naslijediti legendarni teleskop Hubble. Trenutno je na putu do točke Lagrange L2, na udaljenosti od oko 1,6 milijuna kilometara od Zemlje. Tamo će kružiti u orbiti oko matičnog nam planeta, uz pomoć gravitacije kako Zemlje tako i Mjeseca.

Njegovo putovanje možete pratiti ovdje:

Uz njegovu pomoć čovječanstvo bi trebalo zaviriti u nepregledna prostranstva prostora i vremena dalje i dulje nego ikad ranije.

Ako sve pođe prema planu, naravno. Kako je iskustvo s Hubbleom pokazalo, nije realistično očekivati kako će tako doista i biti.

Za taj je teleskop bilo moguće poslati ljudsku posadu kako bi ga popravila. Pođe li nešto po krivu s Webbom.. Pa, to će vjerojatno biti kraj njegove priče.

Zasad sve ide kako treba. Za nekih šest mjeseci znat ćemo hoće li Webb funkcionirati kako treba jednom kad stigne na odredište.

Što bi sve moglo poći po krivu?

Svemirski teleskop James Webb treba proći niz procedura kako bi uspješno okončao putovanje. Neke od njih traže zahvate visoke preciznosti kako bi se našao u pravo vrijeme na pravom mjestu. Potom će trebati aktivirati i upogoniti neke od najnaprednijih senzora ikad poslanih u svemir.

Ali, to će biti posao NASA-inih inženjera. Pogledajmo tri pomalo uvrnute (ali barem djelomično stvarne) prijetnje koje mogu ugroziti ovu skupu misiju.

Svemirski milijarderi

Jeff Bezos i Elon Musk su toliko bogati da bi mogli izgraditi na desetke teleskopa kao što je James Webb, i još bi se mogli poigrati s kusurom koji bi im ostao.

Ali, isto tako bi mogli zakrčiti L2 komercijalnim satelitima koji će ometati Webb u istraživanju svemira ili se zabiti u njega. Musk to već radi u orbiti bliže Zemlji.

Znanstvenici kažu kako će jedna od svakih 15 točaka svjetla na nebu vidljiva sa Zemlje uskoro biti umjetnog porijekla. Na svijetu trenutno ima 2755 milijardera. Malo je toga što ih može spriječiti da rade u svemiru što god im se svidi. Nije nezamisliv scenarij u kojem NASA neće moći naći orbitu koja im je izvan domašaja.

Svemirski hakeri

Hakeri postaju sve vještiji i smioniji, a državne institucije i ključna infrastruktura sve češće su im meta. Napadaju ih ransomwareom i traže otkupninu u kriptovalutama.

Zašto se to ne bi moglo dogoditi i NASA-i? Zašto ne s teleskopom James Webb? S obzirom kako je riječ o skupom projektu koji privlači veliku pozornost javnosti, američke su vlasti uložile značajna sredstva u zaštitu. Ali, sve je pod kapom nebeskom moguće hakirati, uz dovoljno truda, vještine, vremena i novca.

Svemirski ratovi

Svemir i sva njegova bogatstva izvan granica Zemljine atmosfere trenutno su dostupna onome tko će prvi ih dograbiti. Sjedinjene Države prednjače u toj utrci, ali ni Kinu i Rusiju ne treba podcijeniti.

Povijest nas uči kako smo dosad svaki put kad smo istražili novo područje, bogato resursima u mjeri dovoljnoj kako bi utjecalo na globalnu ekonomiju, došlo do ratova.

Američka vojska već uspostavlja ogranak za ratovanje u svemiru (Space Force). Odnosi između NASA-e i ruske agencije ROCOMOS tijekom ove su godine pali na prilično nisku razinu. Političke tenzije između nekadašnja dva rivala rastu. Nije nemoguće kako se nalazimo na rubu novog Hladnog rata, ovog puta u dubinama svemira.

Bit će posebno zanimljivo promatrati razvoj političkih događanja vezanih uz svemir tijekom idućih nekoliko desetljeća. Rusija možda ne može izgraditi i lansirati vlastiti teleskop poput Webba, ali je sposobna uništiti ga.

Iako to nema puno smisla s taktičke strane gledano, političke implikacije takvog čina bile bi ogromne, a i to bi bila odlična prilika za testiranje razine spremnosti za svemirske okršaje, uz praktično nepostojeće izglede za kolateralne žrtve.

Unatoč svemu navedenom dosad, trenutno najizgledniji scenarij je onaj u kojem će Webb stići do točke L2 i pomoći nam u daljnjem istraživanju svemira, piše The Next Web.