Ako ste zbog takve mogućnosti u širokom luku izbjegavali visoke zgrade i tornjeve, opustite se. Nema šanse da vas pola kune ozlijedi s koje god visine doletjelo, pa čak i iz aviona. Naime, budući da je ta kovanica plosnata, ubrzavanjem će nailaziti na sve veći otpor zraka koji će na nju djelovati slično kao što djeluje na list stabla. Budući da je istovremeno i dosta lagana, znanstvenici procjenjuju da će se sila trenja već nakon 15-ak metara pada izjednačiti s gravitacijskom silom pa će joj brzina nakon toga biti stalno ista – oko 40 kilometara na sat. Kada vam konačno aterira na glavu, neće vas čak ni naročito zaboljeti, a kamoli ozlijediti.

Kada bismo pedeset lipa bacali u vakuumu, rezultat bi, naravno, bio sasvim drukčiji. Primjerice, u padu s nekog tornja visine oko 450 metara novčić bi pri dnu dosegnuo brzinu od oko 340 kilometara na sat. U tom slučaju mogao bi vam oštetiti lubanju, no čak ni tada vas ne bi ubio.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da prava opasnost prijeti od kemijskih olovaka. Ako su aerodinamično dizajnirane, a često jesu pa ako su usto još i kvalitetnije građe, što znači da su dosta teške, mogu postati pravo ubojito oružje. Takve olovke u zraku mogu padati uspravno poput strijele i dosegnuti brzine od tristotinjak kilometara na sat, a kada naiđu na zapreku, udarit će u nju špicastim vrhom i lako je probiti. One bi vas uistinu mogle ubiti!