Puno se gnjeva i žuči javnosti ovih dana prolilo u medijima i društvenim mrežama zbog lošeg stanja u kojem se nalazi oprema hrvatskih vatrogasaca. Donosimo nekoliko ideja kako upotrijebiti tehnologiju i domaću pamet kako bi se tim hrabrim ljudima olakšao posao
'Zaposlili smo 320 djelatnika na danonoćnom promatranju i još su u toj funkciji uz njih djelatnici Hrvatskih šuma koju promatraju i dojavljuju', rekao je nedavno predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, gostujući u emisiji Otvoreno na Hrvatskoj televiziji.
Zar taj posao ne bi mogle obavljati (i) bespilotne letjelice?
Čak i u tehnološki naprednijim zemljama nego što je Hrvatska, velike požare se trenutno mapira na razmjerno spor način, pomoću satelitskih snimki i preleta.
vezane vijesti
Korištenje bespilotnih letjelica i senzora na tlu omogućilo bi znatno precizniji i ažurniji pregled stanja na terenu, pogotovo na teško dostupnim područjima. Dronovi i druge bespilotne letjelice opremljene kamerama također bi mogle poslužiti za trajni nadzor i rano uzbunjivanje.
U Hrvatskoj već postoji projekt koji razvija takvu tehnologiju - tvrtka Hipersfera razvila je patentirani zračni brod pogodan za niz primjena, svojevrsno oko na nebu koje stalno snima Zemlju iznad određenog geografskog područja. Danas već to rade preciznije od mini satelita, a s vremenom bi trebali, prema pisanju Poslovnog dnevnika, moći snimati površinu od tisuću kvadratnih kilometara dnevno do razlučivosti 20 puta 20 centimetara.
U Hipersferi planiraju početi s komercijalnim radom tijekom 2019. godine. No već iduće godine pustit će svoj prvi zračni brod Zora u pogon iznad Istre.
Temeljni biznis bit će im prikupljanje podataka putem trajnog zračnog nadziranja. No njihovu je tehnologiju moguće, uz određene preinake, primijeniti i na protupožarnu zaštitu, ali i za omogućavanje brze i neometane komunikacije hitnih službi putem mobilnog širokopojasnog pristupa internetu.
Dronovi + senzori + aplikacija = ...?
Bespilotne letjelice mogle bi također poslužiti za dostavu vode i antipožarnih sredstava u niskom letu, bez rizika po pilote kanadera i helikoptera.
Američka tvrtka Insitu, inače u vlasništvu Boeinga, svojedobno je testirala drona ScanEagle tijekom požara u Nacionalnom parku Olympic, gdje je služio za navođenje kanadera, otkrivanje žarišta i vatrene linije.
Kombinaciju dronova i senzora trebalo bi upogoniti i kako bi bilo poznato gdje su svaki vatrogasac i vatrogasno vozilo u svakom danom trenutku. Bilo bi dovoljno opremiti ih uređajima s ugrađenim GPS-om, uvezanim u jedinstven sustav praćenja.
Ti uređaji bi mogli biti posebno dizajnirani za tu namjenu, ali ne nužno. Uz odgovarajuću softversku platformu i drugu infrastrukturu, za početak bi mogli poslužiti jednostavni uređaji poput pametnih telefona, satova, narukvica za fitness i tome slično.
Senzori bi mogli pratiti same vatrogasce te ih upozoriti kad im vatrena stihija zaprijeti okruženjem, ali i omogućiti liječničkim timovima praćenje njihovog zdravstvenog stanja. Također, mogli bi bilježiti razinu opasnih plinova, kemikalija i bioloških materijala.
vezane vijesti
Informacije te vrste dragocjene su u kriznim situacijama poput nedavnog požara kod Splita jer zapovjednicima omogućuju žurno slanje ljudi i opreme tamo gdje su najpotrebniji, donošenje pravovremene odluke o evakuaciji i tome slično.
Zamislite koliko bi im posao bio lakši kad bi imali aplikaciju koja bi im u stvarnom vremenu davala pregled stanja na terenu.
Pametna oprema, roboti...
Mogući korak dalje bila bi izrada pametne odjeće i opreme za vatrogasce.
Hrvatska gorska služba spašavanja je već opremljena pametnim telefonima s termalnim kamerama. No, primjerice, američka tvrtka Scott Sight ima Scott Safety, vatrogasnu zaštitnu masku s termalnom kamerom koja gasiteljima omogućuje lociranje žarišta, a da su im pritom ruke slobodne za akciju.
Pri američkom MIT-u eksperimentiraju s rojevima robota koji se sami kreću i sastavljaju. Opremljeni su senzorima, pa ih je - teoretski - moguće poslati u požar kako bi od tamo slali video i druge podatke.
Američka vojska i Ministarstvo obrane, kao i tvrtke poput Boston Dynamicsa, već se dulje bave robotima koji mogu čistiti ruševine, savladavati prepreke i sudjelovati u akcijama spašavanja nakon prirodnih katastrofa.
Mislite da je to znanstvena fantastika za nas? Imamo domaću tvrtku sa svjetskim referencama na području razminiranja - Doking - kao i mlade čarobnjake za elektroniku poput Alberta Gajšaka.
Zašto ne bismo imali i više njih koje se znaju i mogu boriti protiv požara daljinski navođenim strojevima, pa jednog dana i robotima?
Kad bismo bili ambiciozni...
Kad bismo se usudili biti ambiciozni, proširili bismo pametno vatrogastvo i na prevenciju, pa pametne domove, urede i pogone opremili tako da budu sigurniji od izbijanja požara te omoguće bržu reakciju u slučaju kad do požara dođe.
A možda i osmislili rješenja kao što je Cold Fire, koje vatru gasi tako što iz nje uklanja vrelinu, prekida kemijske lančane reakcije i izolira gorivu tvar.
Potencijala ima, ali ništa ne nastaje samo od sebe, pa tako nećemo imati ni domaću industriju pametnog vatrogastva ako se oko toga ne potrudimo.
Problem neće riješiti ni pojedinačne hvalevrijedne inicijative poput ove kampanje za hrvatske vatrogasce na platformi za zajedničko financiranje Go Fund Me.
Potrebno je sustavno ciljano ulagati u obrazovanje, poticati osmišljavanje i razvoj novih ideja, podržati nastanak i rast novih tvrtki.
