Naime, najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u većini zemalja pušenje krivac za oko 60 posto razlike u očekivanom trajanju života dvaju spolova.

U Velikoj Britaniji žene u prosjeku žive četiri godine duže od muškaraca, no ta se razlika posljednjih godina postupno smanjuje.

Osim pušenja, glavni je problem alkohol koji je odgovoran za jaz među spolovima od oko 20 posto, piše časopis Tobacco Control

Neki su stručnjaci dosad smatrali da je ključ problema uglavnom u biologiji te u činjenici da muškarci rjeđe posjećuju liječnike.

U 30 europskih zemalja, očekivano trajanje života kraće je kod muškaraca nego kod žena. Ta je razlika najmanja na Islandu i u Velikoj Britaniji u kojima svake godine na 100.000 stanovnika umre oko 200 muškaraca više. Na začelju ljestvice su Latvija i Ukrajina u kojima umire oko 800 muškaraca više.

Istraživanja uzroka smrti pokazala su da je pušenje odgovorno za 40 do 60 posto razlike u svim zemljama osim u Danskoj, Portugalu i Francuskoj u kojima je taj postotak manji te na Malti gdje je ono krivac za više od 70 posto preuranjenih smrti jačeg spola.

Voditelj istraživanja dr. Gerry McCartney ističe da rezultati pokazuju da razlika u smrtnosti između spolova nije samo biološke prirode:

'Činjenica da ovaj spolni jaz varira od zemlje do zemlje pokazuje da su uzroci društveni i povezani s pušenjem.'

McCartney kaže da ohrabruje to što je broj pušača u Europi posljednjih godina u padu. Međutim, istovremeno upozorava da zabrinjava to što sve više mladih žena konzumira alkohol.

Pušenje oštećuje gene već nakon prvih dimova

Jedno drugo istraživanje predstavljeno u novom broju časopisa Chemical Research in Toxicology utvrdilo je da dim cigareta izaziva oštećenja gena već nekoliko minuta nakon udisanja, a ne kroz niz godina, kako se ranije mislilo.

To je prva studija koja je podrobno ispitala da kemikalije sadržane u duhanu utječu na oštećenja DNA koja se povezuju s rakom.

Od raka pluća, koji uglavnom uzrokuje pušenje, svaki dan u svijetu umire oko 3.000 ljudi, a pušenje se povezuje i sa 18 drugih vrsta raka. Poznato je da su najodgovorniji za ovaj problem tzv. policiklični aromatični ugljikovodici (PAH), međutim, znanstvenici do sada nisu znali na koji način oni točno djeluju na DNA.

Stručnjaci su cigaretama dodali registrirani PAH tzv. fenantren i pratili njegovo djelovanje na 12 dobrovoljnih ispitanika koji su ih popušili. Rezultati su pokazali da je fenantren vrlo brzo u krvi stvorio otrovnu tvar koja izaziva mutacije i može uzrokovati rak. Najviše razine ove tvari zabilježene su samo 15 do 30 minuta nakon pušenja. Istraživači upozoravaju da je djelovanje kemikalije toliko brzo kao da je izravno ubrizgana u krvotok.