Prevoditelj, odnosno sustav za strojno prevođenje, izgrađen je uporabom umjetne inteligencije i to primjenom neuronskih mreža kao najnovijih metoda za izradu takvih sustava
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u partnerstvu s Rumunjskom akademijom, Uredom finskoga premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde razvio višejezično komunikacijsko pomagalo koje sudionicima tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije u 2019. i 2020. u zemljama domaćinima, Rumunjskoj, Finskoj i Hrvatskoj, pomaže u nadilaženju jezičnih barijera te im olakšava pristup raznim obavijestima.
Prevoditelj je predstavljen na radionici u Press-centru hrvatskog predsjedanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a projekt Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije poduprla je Europska komisija kroz program Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF).
Prevoditelj, odnosno sustav za strojno prevođenje, izgrađen je uporabom umjetne inteligencije i to primjenom neuronskih mreža kao najnovijih metoda za izradu takvih sustava.
'Kad prevode, sustavi neuronskog strojnog prevođenja ispituju čitavu rečeničnu okolinu u tekstu i proizvode visokokvalitetne prijevode koji stilom najviše nalikuju ljudskim prijevodima. Prva preliminarna mjerenja za englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski smjer prijevoda pokazuju kako je sustav bolji od svepopularnoga Google Translatea', naglasio je prof. dr. sc. Marko Tadić, voditelj projekta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
S obzirom da u Europi postoje 24 službena jezika i još 60 regionalnih i manjinskih jezika, jasno je koliko je strojno prevođenje važno, ne samo za prevođenje službenih i pravnih dokumenata Europske unije, nego i za stvaranje europskog digitalnog jedinstvenog tržišta. Naime, čak 45 posto Europljana preko Interneta ne kupuje proizvode ili usluge ako im nisu predstavljene na materinjem jeziku.
Uz otvaranje jedinstvenom digitalnom tržištu, ovakav sustav za strojno prevođenje osigurava i budućnost hrvatskog jezika.
'Ovaj je prevoditelj rezultat zajedničkog rada tehnološke tvrtke i javnih ustanova koje vode brigu o nacionalnim jezicima. Njime se pokazuje koliko je nužna suradnja različitih područja znanosti, poglavito STEM-a te društvenih i humanističkih znanosti', zaključuje dr. sc. Dragan Bagić, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.