Centar informacijske sigurnosti FER-a nedavno je ugostio višeg predavača na Visokoj policijskoj školi, Nikolu Protrku. On je na kratkom predavanju prikazao više tema vezanih uz kaznena djela računalnog kriminaliteta i zaštite osobnih podataka online. Svijet iz filmova o Jamesu Bondu danas je stvarniji no ikad, otkrio je u predavanju
Nikola Protrka radi na Visokoj policijskoj školi te je nositelj i izvoditelj nastave kolegija Forenzika digitalnih dokaza, Kriminalistička metodika - složeniji slučajevi i Metode suzbijanja gospodarskog kriminaliteta. Stručno se bavi segmentima elektroničkih dokaza, cyberkriminalom, računalnim kriminalom, računalnom sigurnosti te zaštitom osobnih i poslovnih podataka te informacijskih sustava.
Na FER-u je u sklopu Centra za informacijske sigurnosti (CIS) održao predavanje na temu trendova iz domene računalnog kriminaliteta. Kratkom prezentacijom nastojao je podignuti svijest o pitanju anonimnosti online, odnosno otkrio je da takvo što u praksi teško postoji. Bavio se i pitanjima kuda uopće ide ICT sigurnost te kako stvari stoje u Hrvatskoj.
vezane vijesti
Za početak priče otkrio je kako ideja o sigurnosti u cloud računalstvu nije toliko konkretna. Cloud nije spas od svega - riječ je tek o računalu, odnosno poslužitelju koje se nalazi negdje drugdje i nije u vlasništvu korisnika. Da stvar bude gora, snaga i podaci iz clouda se mogu iskoristiti i za kriminalne radnje - posebno za narušavanje privatnosti.
Kim kao primjer
Za primjer je uzeo nedavni slučaj pljačke nakita Kim Kardashian. Ona nije jasno objavila gdje se nalazi, no pljačkaši su sve zaključili na temelju analize fotografija i videa koje je ona objavljivala po društvenim mrežama. Naposljetku je ispalo da je pljačka bila uspješna jer je i dokumentacija o novouređenom hotelu bila dostupna online te su se pljačkaši mogli pripremiti bez imalo problema.
vezane vijesti
Nisu u opasnosti tek slavne osobe, već i prosječan korisnik koji voli javno objavljivati fotografije s ljetovanja uz geolokacijske podatke i točne opise. To je praktički poziv kriminalcima da 'očiste stan', rekao je Protrka tijekom predavanja. Kako bi stvar bila mnogo sigurnija, ako želite objaviti takve materijale s npr. ljetovanja, to je najbolje učiniti nakon povratka kući.
Nažalost, dostupnost različitih usluga poput Google Street Viewa omogućila je kriminalcima lov na najmanje detalje koji mogu otkriti točnu lokaciju nekoga tko je snimio fotografiju.
Dark web
Jedan od većih problema je činjenica da ljudi sve teže razaznaju između digitalnog i stvarnog svijeta. Postoji drastična razlika između otuđenja fizičke stvari (što je odmah uočljivo) i elektroničkog podatka (što je uočljivo eventualno tek kada dođe do zlouporabe).
Protrka je u sklopu predavanja otkrio i da trend korištenja Dark Weba ne jenjava, a počeli su ga koristiti i ljudi koji jednostavno žele hakerske usluge kako bi osigurali sebe. Koliko je to dobro / pametno činiti, s druge strane, veliko je pitanje. Na tom mračnom kutku weba nevidljivom običnim Google pretraživanjem, nudi se sve i svašta – od spomenutog osiguravanja računala pa sve do napada na druga računala i račune. Za sve postoji cijena, a anonimnost je sve samo ne zajamčena.
To vrijedi i za Facebook. Sve i ako je nečiji profil potpuno zaključan, postoji metoda kojom je moguće vidjeti prijatelje te osobe na najpopularnijoj društvenoj mreži.
S tim rečenim, krađa identiteta je poseban problem u online svijetu, navodi Protrka.
Kad je riječ o nedozvoljenoj uporabi osobnih podatka, prijavljenih i razriješenih kaznenih djela je bilo jako malo u razdoblju do 2013. godine. Nakon toga je uslijedila prava eksplozija kaznenih djela iz članka 146, no sreća u cijeloj priči je da u MUP-u posao odrađuju vrlo učinkovito po tom pitanju:
Veliki problemi se u posljednje vrijeme mogu naći kod online kupovine, gdje potrošači ne paze na zaštitu podataka misleći da je sve dovoljno (ili jednako) sigurno. Protrka je u više navrata upozorio na to da potrošači ne smiju pristati na slanje preslike kartica, osobnih dokumenata ili bilo kakvih osobnih podataka zbog kojih može doći do krađe identiteta.
Nekoliko dodatnih savjeta:
- Nikada se ne treba odgovarati na sumnjivu e-poštu, izravne poruke ili web stranice koje od korisnika traže osobne ili financijske podatke.
- Nikad se ne smije unositi lozinka ako je na neku web stranicu korisnik došao slijedeći vezu u nepouzdanoj e-poruci ili chatu.
- Nikad se ne smije slati lozinka e-poštom ni dijeliti s drugima.
- Posebno valja biti oprezan da se prijavljuje na stranice samo uz https://
- Sumnjive poruke i prijevare valja odmah prijaviti.
