Duboko ispod Zemljine površine radioaktivne tvari dezintegriraju molekule vode te time stvaraju sastojke potrebne za nastanak podzemnog života. Ovaj proces, također poznat kao radioliza, milijardama godina održava bakterije u izoliranim vodom ispunjenim pukotinama i porama našeg rodnog planeta. Najnovija studija objavljena u časopisu Astrobiology tvrdi da radioluza možda potiče i razgoj i život mikroba duboko ispod površine susjednog planeta - Marsa.

Pješčane oluje, kozmičke zrake i solarni vjetrovi devastiraju površinu Crvenog planeta, no ispod nje se možda krije život. 'Marsovo najgostoljubljivije područje za život nalazi se ispod njegove površine' napisao je Jesse Tarnas, planetarni znanstvenik u NASA-inom JPL-u. Tarnas je glavni autor nove studije koja nalaže da bi proučavanjem Marsovog podzemlja mogli otkriti krije li se u njemu život - uz pomoć meteorita koji su se zabili u Zemlju, objašnjava Space.

Tarnas i kolege procjenili su veličinu kamenčića, sastav minerala i količinu radioaktivne tvari u marsovskim meteoritima te procjenili poroznost kore zahvaljujući dodatnim informacijama koje su im pružili roveri i sateliti. Sva sakupljene podatke uklopili su u računalnu simulaciju radiolize kako bi saznali koliko učinkovito ovaj proces može stvarati vodik i sulfate - tvari koje pokreću metabolizam podzemnih bakterija. U slučaju prisutnosti vode, radioliza ispod Marsove površine mogla je milijunima godina podržavati kolonije mikroba - a možda to radi čak i danas.

Ovo znanstveno istraživanje prvo je za oktrivanje života u podzemlju Marsa iskoristilo i komadiće meteorita koji su stigli s Marsa. Tarnas i kolege proučili su bogatstvo tla te zaključili da u kilogramu stijene može živjeti do milijun mikroba.

Tamas tvrdi da su 'Uzorci kamena koji se čine 'najbolje naseljivima' sačinjeni su od regolita breče koji je vjerojatno stigao sa južnih uzvisina Marsa, njegovog najstarijeg dijela'. Podzemni život opisan u ovom istraživanju za preživljavanje bi trebao vodu, no problem je što ona do danas tamo nije otkrivena.

'Ako ima vode u tlu, možda ima i života' komentirala je Lujendra Ojha, planetarna znanstvenica sa sveučilišta Rutgers nadodavši 'Ovakve studije bi, uz malo sreće, mogle motivirati dodatna istraživanja koja bi potvrdila prisutnost vode ispod površine Crvenog planeta'.