NASA je uz pomoć teleskopa James Webb uspjela snimiti slike diskova koji formiraju planete oko drevnih zvijezda koji dovode u pitanje dosadašnje teorijske modele o tome kako planeti nastaju. Ove slike potvrđuju ranije nalaze Hubbleovog teleskopa koje do sada nije bilo moguće u cijelosti verificirati.

Detaljne snimke prikazuju dijelove Malog Magellanovog oblaka, susjedne patuljaste galaksije našoj Mliječnoj stazi. Teleskop Webb posebno je proučavao zvjezdani klaster pod nazivom NGC 346 koji NASA opisuje kao dobar model za razumijevanje 'sličnih uvjeta u ranom, udaljenom svemiru.' Ovaj klaster ne sadrži teže elemente koji su tradicionalno povezivani s formiranjem planeta. Webb je uspio zabilježiti spektar svjetlosti koji sugerira da se u orbiti tih zvijezda i danas nalaze protoplanetarni diskovi, što je u suprotnosti s dosadašnjim očekivanjima da bi se takvi diskovi trebali raspršiti unutar nekoliko milijuna godina.

Hubbleove promatranja NGC 346 iz sredine 2000-ih otkrila su mnoge zvijezde stare između 20 i 30 milijuna godina koje su i dalje imale protoplanetarne diskove, navodi NASA. Bez dodatnih detaljnih dokaza, taj je zaključak bio kontroverzan. Teleskop Webb uspio je popuniti te praznine i otkriti da diskovi u našim susjednim galaksijama imaju puno duži vremenski period skupljanja prašine i plina potrebnih za stvaranje novih planeta.

Zašto ti diskovi uopće uspijevaju opstati? NASA nudi dvije moguće teorije. Prva je da 'radijacijskom pritisku' kojeg ispuštaju zvijezde u NGC 346 jednostavno treba više vremena da bi raspršio diskove koji formiraju planete. Druga teorija sugerira da bi veći oblak plina, potreban za formiranje zvijezde poput Sunca u okolišu s manje teških elemenata, prirodno proizvodio veće diskove kojima treba više vremena da nestanu.

Bez obzira na to koja se teorija pokaže točnom, nove su slike prekrasan dokaz da još uvijek nemamo potpuno razumijevanje procesa formiranja planeta, piše Engadget.