Tim iz Canadian Food Inspection Agency i Public Health Agency u eksperimentima je pokazao da se virus može prenijeti sa svinja na majmune bez izravnog kontakta. Znanstvenici upozoravaju da je moguće da takav prijenos zrakom već doprinosi širenju te smrtonosne bolesti u nekim dijelovima Afrike te da bi svinje mogle biti prirodni domaćini infekcije.

Virusi ebole izazivaju fatalne hemoragične groznice kod ljudi i mnogih drugih vrsta. Do novog otkrića vjerovalo se da se na ljude mogu prenijeti isključivo bliskim kontaktom s izlučevinama, krvi, organima i drugim tjelesnim tekućinama s brojnih životinja, među kojima su gorile, čimpanze i šumske antilope. Voćni šišmiš dugo se smatrao prirodnim rezervoarom infekcija. No sve veći broj eksperimentalnih dokaza u posljednje je vrijeme pokazao da domaće i divlje svinje također mogu biti skriveni izvor najsmrtonosnijeg oblika zairske ebole.

Prijenos preko kapljica

U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Scientific Reports, kanadska je ekipa utvrdila da svinje zaražene ebolom mogu prenijeti viruse na majmune makakije bez izravnog kontakta. U eksperimentu su majmuni i svinje bili smješteni u kaveze razdvojene žičanom ogradom. Nakon osam dana neki su makakiji pokazali znakove karakteristične za ebolu pa su uspavani.

Stručnjaci smatraju da su se majmuni najvjerojatnije zarazili jer su udisali velike količine kapljica u zraku iz dišnih organa svinja.

'Pretpostavljamo da se velike kapljice zadržavaju u zraku, no ne zadugo; one ne putuju daleko', rekao je dr. Gary Kobinger iz Nacionalnog mikrobiološkog laboratorija u kanadskoj javnoj zdravstvenoj agenciji. No Kobinger ističe da, na sreću, taj način širenja nije isti kao kod gripe pa su njegovi dometi mnogo manji. Ako se dokaže da su svinje glavni prijenosnici ebole na ljude, to bi mogla biti dobra vijest jer bi se njih moglo lakše cijepiti nego nas.

Novi rezultati nude objašnjenje za testiranja koja su pokazala da neki uzgajivači svinja na Filipinima imaju antitijela za drugi soj virusa ebole, reston.

No neki stručnjaci strahuju da bi ebola koja se prenosi zrakom ipak mogla postati ozbiljna prijetnja javnom zdravlju. Dr. Larry Zeitlin, predsjednik Mapp Biopharmaceuticalsa, kaže da je već i sama pomisao da se prijenos može odvijati zrakom zastrašujuća.

Prošli mjesec ebola je u Ugandi odnijela najmanje 16 života prije nego što je suzbijena.

Što je ebola?

Virus i bolest dobili su naziv po rijeci Eboli u Demokratskoj Republici Kongo u kojoj je bolest prepoznata 1976, i to u bolnici koju su vodile časne sestre flamanke. Počinje kao gripa. U prvoj fazi javlja se opća slabost, povišena temperatura i mijalgija, kao i bolovi u grudima. Mučnina je praćena bolom u trbuhu te dolazi do pojave dijareje i povraćanja. Zatim počinju bolovi u grlu, kašalj i štucanje. Središnji živčani sustav je pod utjecajem teških glavobolja, uznemirenosti, konfuzije, umora i depresije, što dovodi do kome. Krvni sustav i koža također su ugroženi. Smrt nastupa ne uslijed krvarenja, kao što se dugo mislilo, već zbog potpune organske disfunkcije preraspodjele tekućina, hipotenzije, plućnog edema i nekroze tkiva. Još uvijek nije pronađeno nikakvo prikladno cjepivo ni način liječenja.