Zašto je Mars mrtvo i hladno mjesto? Dio znanstvene zajednice vjeruje kako je priča vezana uz značajan gubitak magnetskog polja tog planeta prije više od četiri milijarde godina. Kada bi se vratila magnetosfera, ne samo da bi se sačuvali životi ljudskih posjetitelja ili kolonista Marsa, već i ono malo kvalitetnih resursa na površini - poput vode
Zemljina magnetosfera je vrlo snažna, dovoljno da zaštiti treći kamenčić od Sunca od snažnih solarnih vjetrova. S druge strane, Marsovu ionako tanku atmosferu već milijardama godina uništavaju ti isti solarni vjetrovi, samo pogoršavajući ionako loše uvjete na tom planetu. Mars ima magnetosferu, no ona je u odnosu na Zemljinu kudikamo jednostavnija i manje moćna u zaštiti.
Ova vrsta štita nije nenadoknadiva, vjeruju u NASA-inom istraživačkom timu. Zvuči kao znanstvena fantastika? Model je po svoj prilici bliži ovom znanstvenom dijelu (.pdf). Već sada postoji niz istraživanja koji se bave strukturama za stvaranje minijaturnih magnetosfera, a to je tek početak.
Dok bi stvaranje zamišljenog štita vrlo brzo djelovalo na radijaciju, nije potpuno jasno koliko dugo bi trebalo da se atmosfera 'oporavi' tj. postane dovoljno gusta i velika kako bi se temperature na površini Marsa podigle. Prema ideji znanstvenog tima, štit bi valjalo smjestiti na Lagrangeovoj točki L1 (između Sunca i planeta). Solarne oluje više ne bi erodirale atmosferu Marsa, a astronauti ne bi morali biti okruženi golemim štitovima protiv radijacije.
Simulacije koje su spominjali na nedavno održanoj radionici Planetary Science Vision 2050, govore kako bi atmosfera postala dovoljno gusta da bi se otopio i ugljični dioksid na Marsovom sjevernom polu, a koji bi pak dodatno osigurao toliko potrebni efekt staklenika. Procesi bi dalje doveli do topljenja vodenog leda, a možda i povratak davno izgubljenih Marsovih oceana.
Stvaranje ovakvog štita tj. najbrže promjene koje bi on učinio mogli bi biti vidljivi tek za nekoliko desetljeća, što znači da će NASA i druge svemirske agencije još dugo vremena morati posjećivati izrazito neprijateljski planet. Tu je i činjenica da ljudi još uvijek nemaju niti malo iskustva u izgradnji golemih objekata u svemiru, kakav bi trebao biti ovaj štit.
Međutim, već samo ovakvo razmišljanje o ideji oporavka atmosfere na Marsu daje nadu za prve ljudske kolonije. Teško da će Crveni planet u zamislivo vrijeme postati nalik na Zemlju, no i blaže temperature te zaštita od štetnog zračenja sa Sunca bili bi nevjerojatan korak.
Tim planira nastaviti istraživanja nad rezultatima simulacija o spašavanju atmosfere Marsa. Sljedeći korak je svakako otkrivanje vremenskih crta potrebnih za simulirane izmjene, a ne bi bilo na odmet napraviti i procjenu troškova izrade štita...
Više: Phys.org
