Do sad je NASA na Mjesec poslala 12 osoba, što je jedno od njenih najvećih, ako ne i najveće postignuće našeg vremena. Astronauti su skupljali stijene, fotografirali, izvodili eksperimente, postavili zastave, a potom se vratili kući. No, ti posjeti tijekom Apollo programa nisu vodili ka trajnijoj ljudskoj prisutnosti na Mjesecu, piše Business Insider.

Prošlo je više od 45 godina od posljednjeg slijetanja na Mjesec. U prosincu 1972. na Zemljin satelit sletjeli su članovi posade Apollo 17. Još uvijek ima dovoljno razloga za ponovni posjet.

Istraživači i poduzetnici misle da bi bazna postaja na Mjesecu mogla evoluirati u skladište goriva za duže i dalje svemirske misije, dovesti do stvaranja boljih svemirskih teleskopa, pomoći istraživanju mogućeg življenja na Marsu i riješiti dugotrajne znanstvene misterije o Zemlji i stvaranju Mjeseca. Mjesečeva bi baza mogla čak postati i uspješna svjetska ekonomija, a spominje se pokretanje nove industrije – lunarnog svemirskog turizma.

'Stalna ljudska istraživačka stanica na Mjesecu je sljedeći logičan korak, udaljena samo tri dana. Možemo si priuštiti pogrešku, a da ne ubijemo sve', rekao je bivši astronaut Chris Hadfield za Business Insider. 'I imamo cijeli popis stvari koje moramo izmisliti, a zatim testirati kako bismo ih mogli primijeniti prije nego odemo dalje.'

No, mnogi astronauti i drugi stručnjaci sugeriraju da su najveće zapreke misijama na svemir tijekom protekla četiri desetljeća posve banalne.

Enormno visoki troškovi

Jedan od razloga je cijena. NASA-in godišnji budžet je 19,5 milijardi dolara. Premda zvuči impresivno, taj se iznos dijeli i drugim važnim projektima, a let do mjeseca bi pojeo velik dio kolača.

'NASA-in dio saveznog proračuna iznosio je 4 posto 1965. godine', rekao je astronaut Apolla 7 Walter Cunningham tijekom svjedočenja pred Kongresom 2015. godine. 'Sljedećih 40 godina bio je ispod jedan posto, a posljednjih se 15 godina srozao na 0,4 posto saveznog proračuna.'

Premda novo povećanje proračuna pod administracijom sadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa ulijeva nadu, teško da će se skupiti dovoljno, uzmu li se u obzir rastući troškovi i odgode nekih drugih projekata. Prije 13 godina NASA je procijenila da bi let do Mjeseca koštao 103 milijarde, a danas se taj iznos popeo na 120 milijardi dolara.

Problem smjene administracije

Neposredni cilj Trumpove administracije je da astronauti slete na Mjesec 2023. godine, krajem njegovog drugog mandata, ako bude ponovno izabran.

'Zašto vjerovati svemu što svaki predsjednik kaže o nečemu što će se dogoditi u budućnosti?' smatra Hadfield. 'To je samo govor.'

'Želio bih da sljedeći predsjednik podrži proračun koji će nam omogućiti da izvedemo misiju koju se od nas traži, bez obzira što to bilo', napisao je Scott Kelly, astronaut koji je proveo godinu dana u svemiru u siječnju 2016., prije nego što je Trump stupio na dužnost.

Čini se, međutim, da predsjednici i Kongres ne rade na takav način. Njihovi su planovi kratkoročni, traju dok im traje i mandat, pa novi predsjednici često ponište odluke prethodnika. To u konačnici košta novaca i vremena.

'Razočaran sam što su toliko spori i čine nešto drugo', rekao je Astronaut Apolla 8 Jim Lovell prošle godine za Business Insider. 'Ne očekujem ništa u bliskoj budućnosti. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijeti.'

Buzz Aldrin izjavio je u svjedočenju pred Kongresom 2015. godine kako vjeruje da će vlast ponovno pokazati volju za odlaskom na Mjesec.

'Američko vodstvo inspirira svijet radeći ono što nijedna druga nacija nije sposobna raditi, pokazali smo to na kratko prije 45 godina, a ne vjerujem da smo to učinili otad', napisao je Aldrin u priopćenju. 'Vjerujem da vodstvo počinje s dvostranačkim kongresom i administracijom.'

Prava pokretačka snaga američke vlade jest volja naroda koji glasuje za političare i pomaže oblikovati političke prioritete. No, javni interes za istraživanje Mjeseca uvijek je bio nedovoljan. Čak i na vrhuncu Apollo programa, nakon što su Aldrin i Neil Armstrong stupili na Mjesec, samo 53 posto Amerikanaca je reklo da misle da je program vrijedan troška. Kasnije je program podržavalo manje od polovice stanovništva.

Danas, 55 posto Amerikanaca misli da se NASA treba vratiti na Mjesec, a samo četvrtina tih ljudi smatra da bi to trebao biti prioritet, objavio je u lipnju Pew Research Center. Prema toj anketi, 44 posto anketiranih izjavilo je da misli kako je slanje astronauta natrag na Mjesec nije važno ili se uopće ne bi trebalo učiniti.

Podrška za posadama koje bi trebale na Mars je jača i 63 posto Amerikanaca kaže kako bi to trebalo biti prioritet NASA-e. U međuvremenu, 91 posto njih smatra da je važnije istraživanje neba kako bi se pronašli 'asteroidi ubojice'.

Problemi sežu dalje od politike

Politički ratovi oko misije i proračuna NASA-e nisu jedini razlog zbog kojeg se ljudi još nisu vratili na Mjesec. To je nebesko tijelo 4,5 milijardi godina staro i skriva mnoge zamke koje mogu biti pogubne. Njegova je površina puna kratera i gromada koje onemogućuju sigurna slijetanja.

No najveća su prijetnja ostatci meteora i Mjesečeva prašina.

Madhu Thangavelu, zrakoplovni inženjer na Sveučilištu Južne Kalifornije, napisao je 2014. da je mjesec prekriven 'finim slojem, nečim poput lunarne prašine, nekoliko centimetara dubokim u nekim regijama. Taj je sloj elektrostatički nabijen kroz interakciju sa sunčevim vjetrom i vrlo je abrazivan i prianja uza sve. Vrlo brzo razgrađuje zrak, vozila i sustave.'

Peggy Whitson, astronaut koji je živio u svemiru ukupno 665 dana, nedavno je izjavio za Business Insider da misije Apollo 'imaju puno problema s prašinom'.

Tu je i problem sa sunčevom svjetlošću. Mjesec nema zaštitnu atmosferu pa je na njegova površina 14 dana užarena, a drugih 14 nalazi se u potpunom mraku, što čini površinu Mjeseca jednim od hladnijih mjesta u svemiru.

Iako je NASA dizajnirala odijela i vozila otporne na prašinu i otporne na sunce, neizvjesno je je li ta oprema spremna za put, budući da su neki dio bili dio programa Constellation.

'Svemirski tajkuni' mogli bi prije do Mjeseca

'Postoji ova generacija milijardera koji su žele istraživati svemir, što je sjajno', izjavio je astronaut Jeffrey Hoffman novinarima tijekom okruglog stola početkom ove godine. 'Inovacija koja se dogodila tijekom posljednjih deset godina u svemirskom istraživanju nikada se ne bi dogodila samo da su to NASA, Boeing i Lockheed činili, jer nije bilo motivacije za smanjenje troškova ili promjene načina na koji to radimo.'

Hoffman se osvrenuo na rad Elona Muska i njegove raketne tvrtke SpaceX, kao i Jeffa Bezosa, koji vodi zrakoplovno poduzeće pod nazivom Blue Origin.

'Nema sumnje: ako idemo dalje, pogotovo ako idemo dalje od Mjeseca, trebamo novi prijevoz', dodao je Hoffman. 'Trenutno smo još uvijek u konjskim zapregama i svemirske letjelice su u povojima.'

Mnogi astronauti žele se vratiti na Mjesec pod Bezosovim vodstvom. On već ima planove kako sagraditi prvu bazu korištenjem predstojećeg New Glenn raketnog sustava Blue Origina. U travnju je rekao, 'Premjestit ćemo sve teške industrije sa Zemlje, a Zemlja će biti zona stambene i lagane industrije.'

Musk je već nekoliko puta najavljivao kako će njegova tvrtka SpaceX uskoro početi izvoditi redovite lunarne posjete. SpaceX možda čak i posjeti mjesec prije NASA-e ili Blue Origina. Nova raketa Falcon Heavy sposobna je lansirati malu svemirsku kapsulu Crew Dragon preko Mjeseca i natrag na Zemlju, a Musk je izjavio kako su dva privatna građana već platila veliki depozit kako bi išli na putovanje.

'Moj san je da jednog dana mjesec postane dio ekonomske sfere Zemlje - baš kao i geostacionarna orbita' rekao je Hoffman. 'Prostor za geostacionarnu orbitu dio je našeg svakodnevnog gospodarstva. Jednog dana mislim da će mjesec biti, i to je nešto za što raditi."

Astronauti ne sumnjaju da ćemo se vratiti na Mjesec i otići na Mars. Pitanje je samo kada će to biti.

'Pretpostavljam da će se to dogoditi, ali vjerojatno ne u mom životu', rekao je Lovell. 'Nadam se da će pokušaji biti uspješni.'