Titan, Saturnov neobični mjesec ovih dana privlači pažnju astronoma. Znanstvenici su u njegovoj atmosferi pronašli tragove ciklopropenildena (C3H2), rijetke reaktivne molekule koju smo na Zemlji mogli stvoriti samo u laboratorijskom okružju.

Štoviše, ona je toliko rijetka da ju do nedavno nismo pronašli u niti jednoj atmosferi ili sunčevom sustavu. Jedino mjesto na kojem može ostati stabilnom je, prenosi Business Insider, hladni međuzvjezdani prostor. Razlog zbog kojeg je ona toliko zanimljiva je što može poslužiti kao jedan od temelja za kompleksne organske molekule koje jednog dana mogu stvoriti život.

'Smatdamo da je Titan jedan veliki laboratorij u kojem možemo promatrati slične kemijske reakcije kao na davnoj Zemlji - eri kada je na njoj tek nastajao život' komentirala je astrobiologinja Melissa Trainer iz NASA-inog centra za letove Goddard. Trainer je jedan od glavnih stručnjaka koji rade na projektu Dragonfly, misije koja će 2027. krenuti na istraživanje Titana.

'Tražit ćemo veće molekule od C3H2, no moramo znati točno što se događa u atmosferi da bismo razumijeli kemijske reakcije koje vode do nastanka kompleksnih organiskih molekula.'

Ciklopropeniliden je neobična molekula koja u atmosferi ne može 'preživjeti' dugo zbog svoje visoke reaktivnosti - vrlo brzo reagira sa okolnim molekulama. Razlog zbog kojeg u svemiru ne vrijede ova pravila je hladnoća prašine i plina, odnosno prilika da ciklopropenildilen ostane u izvornom obliku.

Titan je vrlo različit od prosječnog mjeseca. Riječ je o vlažnom satelitu prekrivenom jezerima ugljikohidrata i okružen atmosferom sačinjenom od dušika i metana. Tamošnji zrak je četiri puta gušći nego na zemlji, a znanstvenici vjeruju da se ispod površine Titana nalaze veliki oceani slane vode. Znanstveni tim iz NASA-e je 2016. uperio teleskop Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) u Čileu kako bi bolje pogledao Titanovu atmosferu, tražeći organske molekule.

Daleko iznad Titanove površine otkrili su trag neobične kemikalije koju su kasnije prepoznali kao C3H2. Postoji šansa da je rijetka atmosfera na toj visini osigurala 'preživljavanje' molekule, no razlog zašto smo ju pronašli na Titanu još nije poznat. Razlog zbog kojeg je ciklopropeniliden zanimljiv je i njegov oblik - riječ je o molekuli prstenastog oblika koja, premda sama ne sudjeluje u procesu, izgleda vrlo slično onima koje su temelj DNA i RNA.

Potraga za životom

'Njihova kružna priroda otvara novu granu kemije koja omogućava izgradnju važnih bioloških molekula' rekao je astrobiolog Alexander Thelen iz Goddard Space Flight Centera. Čim je molekula manja, ona ima više potencijala - reakcije koje uključuju manje molekule s manje veza dešavaju se brže od onih koje uključuju veće i složenije molekule, što zna či da reakcije koje uključuju manje molekule rezultiraju većim brojem ishoda.

Titan je već dulje vrijeme poznat kao mjesto visoke organske kemijske aktivnosti. Dušik i metan se raspadaju u susretu sa suncem te stvaraju kaskadu kemijskih reakcija. Mogu li te reakcije rezultirati životom je pitanje na koje znanost nastoji pronaći odgovor.

'Želimo otkriti može li Titan podržati život' rekla je geologinja Rosaly Lopes iz JPL-a. 'Kad saznamo da spojevi iz atmosfere dolaze do površine, trebat ćemo provjeriti probijaju li se oni u podzemni ocean - zato jer smatramo da su Titanovi oceani najpovoljnije tamošnje mjesto za život'.

Istraživanje je objavljeno u Astronomical Journalu.