Prije otprilike 25 godina erupcija filipinskog vulkana Pinatubo iz unutrašnjosti Zemlje u atmosferu je izbacila tone zemlje i sumpor dioksida te stvaranjem aerosola uzrokovala odbijanje dijela svjetlosti od tada zatamnjene atmosfere. Rezultat je bio višegodišnji globalni pad temperature.

S obzirom da velike erupcije vulkana na prirodni način uzrokuju klimatske promjene, znanstvenici iz NASA-e odlučili su ih proučiti. Polje znanosti o kojem je riječ za sobom nerijetko povlači pojmove kontroverza i tabu. Riječ je o geoinženjeringu, namjernom utjecanju na atmosferu s namjerom hlađenja planete. Jedna od metoda geoinženjeringa je distribucija kemikalija sličnih onima koje izbacuje vulkan kako bi se utjecalo na atmosferu. Kako bi dobili precizniji uvid u kemijski proces stvaranja aerosola odnosno utjecanja na globalnu temperaturu, znanstvenici moraju proučavati aktivne vulkane.

Zanimljivo ali kontroverzno polje znanosti

'Ovo je strašno važan dio istraživanja, planiramo li se ikad baviti bioinženjeringom', tvrdi Alan Robock, znanstvenik na Sveučilištu Rutgers koji se bavi simulacijama utjecaja erupcija vulkana te nastavlja 'Čak i ako bioinženjering ne postoji, vrlo je važno razumijeti kako vulkani mogu utjecati na klimu'.

Ovo interventno istraživanje uključuje slanje balona na velike visine kako bi sakupili informacije o erupcijama čim one počnu te ih potom pratiti nekoliko godina.

Ideja za ovakvu vrstu istraživanja ponovno je postala aktualna nakon početka erupcije Mounta Agunga u Baliju koji je aktivan od prošlog studenog. Agungova posljednja velika erupcija dogodila se 1963. Ako se erupcija toliko pojača da počne izbacivati dovoljno sumpor dioksida u atmosferu, mogli bismo iskusiti još jedno globalno zahladnjenje. Također je moguće da će doći do određenog oštećenja ozonskog omotača.

Dugoročno istraživanje

Ono što znanstvenici žele otkriti je koliko točno sumpor dioksida vulkan izbacuje tijekom prvih nekoliko tjedana, odnosno prije nego što se plin kombinira sa vodenom parom kako bi stvorio reflektivne aerosole.

Također bi bilo vrlo korisno pratiti aerosole, odnosno vidjeti koliko veliki oni mogu postati prije nego što se raspadnu. Veći aerosoli će, očekivano, iz atmosfere pasti ranije.

Ovo, prema tvrdnji znanstvenika, znači da će se u početku cijela situacija moći praitti balonima, no ukoliko se istraživanje ubrza i 'uozbilji', trebat će intervenirati NASA sa specijalnim zrakoplovima koji bi se u kratkom vremenu mogli naći iznad željene lokacije. Tak plan će, ako pitate Jack Kyljea, asistenta direktora razvoja zemaljskih znanosti u NASA-i, tražiti veliko preusmjeravnje resursa, odnosno poziv znanstvenih letjelica koje se inače koriste za druga istraživanja. To je sve dio eventualnog robusnijeg istraživanja.

Pažljiv pristup

Tijekom proteklih nekoliko godina znanstvenici i zakonodavci počeli su razmišljati o ograničenom istraživanju u geoinženjering kako bi bolje razumijeli potencijalne rizike te bili spremniji u slučaju da globalno zatopljenje stigne do razine gdje je neka vrsta hitne akcije apsolutno nužna.

Nekoliko stručnjaka čak je predložilo 'minijaturne eksperimente' kojima bi se proučavao utjecaj menadžmenta sunčeve radijacije, odnosno reguliranja zagrijavanja planeta interventnim tehnologijama. Kako bi izbjegli oštre kritike, ovaj pristup nazvali su 'klimatskom intervencijom'.