Stephen Hawking je u srijedu, nakon dugo vremena, održao javno predavanje u Royal Albert Hallu u Londonu u kojem je rekao: 'Moja sestra Phillipa čitala je već s četiri godine, no ona je definitivno bila bistrija od mene.'

Objasnio je da je u školi uvijek bio neuredan i spor u obavljanju zadataka.

'Moje su zadaće bile vrlo neuredne, a moj rukopis je učiteljima bio prava noćna mora. Međutim, kolege iz razreda dali su mi nadimak Einstein pa pretpostavljam da su vidjeli nešto u meni', ispričao je.

Spoznaja da bi mogao rano umrijeti bila je katalizator njegova najproduktivnijeg znanstvenog razdoblja, u kojem je otkrio Veliki prasak i crne rupe.

'Kada ste suočeni s mogućnošću da ćete rano umrijeti, shvatite da je život vrijedan i poželite puno toga napraviti', rekao je.

Iako je dobio najviše ocjene na Sveučilištu u Oxfordu, kaže da je tada zapravo bio lijen te da je radio po sat vremena dnevno.

'Morali ste biti sjajni bez napora ili pak prihvatiti svoja ograničenja i dobiti trećerazredne ocjene. Nisam ponosan na svoj nerad. Samo opisujem svoj stav u to vrijeme koji je bio zajednički većini studenata – da je sve dosadno i da nije vrijedno truda', objasnio je.

No nakon što je u 21. godini saznao da je teško bolestan te da mu preostaje tek nekoliko godina života, Hawking je odjednom postao vrlo produktivan. Na sreću, prognoze liječnika nisu se obistinile.

Hawking se u svijetu proslavio ne samo svojim znanstvenim radom već i bestselerima kao što su 'Kratka povijest vremena' i 'Svemir u orahovoj ljusci'. Nedavno je izdao novu knjigu pod nazivom 'The Grand Design'.