Znanstvenici su zahvaljujući novim tehnologijama uspjeli otkriti niz bizarnih svjetova - uključujući onaj s površinskom temperaturom koja nadmašuje vrućinu nekih sunaca. Dok lov na planete izvan našeg sustava ide dalje, polako otkrivamo sve veći broj njihovih fascinantnih karakteristika. Pobrojali smo nekoliko najekstremnijih poznatih egzoplaneta.

Najtopliji egzoplanet

Toplina planeta vrlo je često povezana s blizinom njegovom suncu - Merkur, primjerice, kruži oko naše zvijezde na udaljenosti od 58 milijuna kilometara te mu dnevne temperature dosežu oko 430 Celzijevih stupnjeva. Drugi planeti koji kruže oko puno toplijih zvijezda, poput onog u blizini zvijezde HD 195689 (više poznate kao KELT-9), prolaze puno gore. KELT-9 je 2,5 puta masivnija zvijezda od Sunca te ima površinsku temperaturu od skoro 10.000 stupnjeva Celzijusa - planet najbliži zvijezdi, KELT-0b, puno joj je bliži nego što je slučaj kod Merkura i našeg Sunca.

Premda ne možemo izmjeriti točnu udaljenost od zvijezde, znamo da za krug oko nje treba 1,5 dana dok mu je površinska temperatura 4300 stupnjeva - što je, podsjećamo, toplije od nekih zvijezda. KELT-9b može izdržati ove temperature zato što je, kao Jupiter, plinoviti div. Njegova grandioznost, doduše, neće vječno trajati - znanstvenici tvrde da ga njegova zvijezda polako pali.

Najhladniji egzoplanet

Udaljeni planet OGLE-2005-BLG-390Lb najhladniji je otkriven svijet - njegova temperatura iznosi svega 50 stupnjeva iznad apsolutne nule. Riječ je o planetu s 5,5 puta većom masom od Zemlje, a od svoje se zvijezde nalazi na udaljenosti u ekvivalentu Marsa ili Jupitera. Razlog zbog kojeg je toliko hladan njegova je zvijezda crveni patuljak koja ima jako malu masu.

Znanstvenici ovaj planet iz vica nazivaju Hoth (prema ledenom planetu iz 'Ratova zvijezda'), no za razliku od izmišljenog pandana, OGLE nema atmosferu - zato što su svi plinovi na njemu doslovno zaleđeni.

Najveći egzoplanet

Zamislimo li da neki planet ima toplinu zvijezde, ne čini li ga to malom zvijezdom? One su, kažu znanstvenici, daleko masivnije od planeta, a pali ih proces fuzije kao rezultat masivnih gravitacijskih sila u njihovim jezgrama.

Obične zvijezde poput našeg Sunca gore fuzijom vodika u helij, no daleko u svemiru postoje zvijezde smeđi patuljci, a koje su toliko velike da na njima postoji proces fuzije, ali nisu dovoljno velike da ih održavaju. Planet DENIS-P J082303.1-491201 b ima jednako zbunjujući alias 2MASS J08230313-4912012 b - 28,5 puta masivniji je od Jupitera. Štoviše, toliko je velik da se astronomi pitaju radi li se o planetu ili smeđem patuljku.

Njegova zvijezda domaćin je, ispostavlja se, također smeđi patuljak.

Najmanji egzoplanet

Kepler-37b je kozmički patuljak za nijansu veći od našeg Mjeseca. Riječ je o kamenitom svijetu koji je jako blizu svojem suncu - čak bliže od Merkura.

Najstariji egzoplanet

PSR B1620-26 b star je nevjerojatnih 12,7 milijardi godina te je trenutno najstariji poznat egzoplanet - riječ je o plinovitom divu 2,5 puta masivnijem od Jupitera te je, čini se, tu više-manje od samog početka (naš svemir star je 13,8 milijardi godina).

PSR B1620-26 b kruži oko dvije prastare zvijezde na izmaku snaga - riječ je o neutronskoj zvijezdi i bijelom patuljku koji nastaju nakon što zvijezda potroši sve svoje gorivo i eksplodira u supernovu. S obzirom na to da je nastao tako davno, pretpostavlja se da nema dovoljno teških elemenata poput ugljika i vodika da podrži život.

Najmlađi egzoplanet

Planetarni sustav V830 Tauri star je svega dva milijuna godina. Njegova rodna zvijezda ima jednaku masu kao naše Sunce i dvostruki polumjer, što znači da se još nije formirala u konačni oblik.

Planet koji kruži oko nje plinoviti je div težak tri četvrtine mase Jupitera i također vjerojatno raste. Znanstvenici objašnjavaju to postupno povećanje sudarima s ostalim kozmičkim tijelima poput planeta i asteroida - što znači da je riječ o vrlo negostoljubivom i iznimno mladom svijetu.