Napredak u tehnologiji svakog nam dana daje nove uvide u svemir koji nas okružuje. Najveću pažnju znatiželjnika, doduše, oduvijek su odvlačile fotografije. Sa svakom novom generacijom zemaljskih i svemirskih teleskopa pogled prema zvijezdama i planetima postaje sve bistriji, o čemu najviše svjedoče višegodišnje misije velikih svemirskih agencija.

Prve misije prema planetima našeg sustava započele su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a u ovom ćemo pregledu proći kroz serije fotografija koje prikazuju neke od naših najranijih slika planeta - u usporedbi s nedavnima, snimljenima najmodernijim teleskopima i kamerama.

Marinerova saga

NASA-ina misija Mariner 10 od veljače 1974. do ožujka 1975. izvršila je niz bliskih preleta Merkura. Mariner 10 je snimio tisuće fotografija, uključujući slike Merkurove površine u najvećoj rezoluciji dotad. To je bio naš prvi pogled na taj mali planet, prikazujući kratere veličine 150 metara. Ova slika, snimljena 29. ožujka 1974., ulovila je trenutak u kojem je Mariner 10 bio udaljen 5900 kilometara od površine, prikazavši astronomima topografiju vrlo sličnu Mjesečevoj.

Messenger

NASA-ina robotska sonda Messenger posjećivala je Merkur od 2011. do 2015. godine te je, za razliku od Marinera 10, ušla u samu orbitu planeta. Gornja slika, snimljena 2. listopada 2013., prikazuje Merkurovu površinu u izuzetnim detaljima te uključuje oštre kadrove primarnih i sekundarnih kratera. Messenger je tijekom preleta pored Merkura snimio preko 250.000 slika.

Naše razumijevanje Merkurovih površinskih značajki i kemijske strukture daleko je odmaklo od sredine 1970-ih. Podaci prikupljeni pomoću Messengerovih sedam instrumenata znanstvenicima su omogućili stvaranje vrlo detaljnih topografskih i spektralnih karata planeta. Drugim riječima, ovo što sad imamo najdetaljniji su prikazi Merkura - na njima možemo vidjeti mjesta na kojima je nekad tekla lava, kao i svježe formirane kratere. Messenger nas je također naučio da se Merkur polako smanjuje.

Povijesno putovanje Marinera 10 na Veneru

Prije posjeta Merkuru, Mariner 10 je projurio pokraj Venere, čime je postao prvom sondom u povijesti koja je proletjela pokraj više od jednog planeta. U siječnju 1974. letjelica je snimila ultraljubičasti pogled na Veneru, ulovivši atmosferu planeta bogatu ugljičnim dioksidom. Gusta naoblaka neprestano zaklanja Venerinu užareno vruću i negostoljubivu površinu.

Venus Express

Misija Europske svemirske agencije Venus Express od 2006. do 2014. proizvela je prikaze atmosfere Venere iz velike blizine, uključujući ultraljubičasti prikaz sličan onome koji je snimio Mariner 10. Slika nastala 23. srpnja 2007. tako prikazuje južnu polutku tog planeta.

Japanska sonda Akatsuki, smještena u orbiti oko Venere od 2015. godine, bez sumnje je snimila najspektakularnije prizore našeg zastrašujućeg susjeda. Slika u lažnim bojama, snimljena 11. srpnja 2020., prikazuje Veneru kroz dva ultraljubičasta kanala, otkrivajući različite komponente atmosfere koja se prvenstveno sastoji od ugljičnog dioksida.

Mariner 4 i prvi pogled na Mars - izbliza

Mariner 4 je prva svemirska letjelica koja je izvela bliski prelet nad Marsom, učinivši to 15. srpnja 1965. Ovaj prvi krupni plan Marsa danas možda ne izgleda posebno, no u to vrijeme bio je revolucionaran. Tijekom svoje misije na Crvenom planetu, NASA-ina sonda promijenila je naš pogled na njega, otkrivši da je neplodan i pun kratera te da, na veliku žalost hrpe ljubitelja znanstvene fantastike, ne vrvi životom.

Nedvosmislen dokaz kratera na Marsu

Mariner 4 je poslao niz slika koje pokazuju jasne dokaze o kraterima na Marsu, uključujući sliku odozgo, koja prikazuje područje puno kratera južno od Amazonis Planitije. Mariner 4 kružio je oko Marsa sve do svog povlačenja u prosincu 1967.

NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) od 2006. snima spektakularne poglede na Crveni planet. Gornja slika u lažnim bojama prikazuje niz značajki uzrokovanih vjetrom, uključujući grebene, pješčane dine i velike pješčane nanose u blizini kratera Gamboa. Danas je naš pogled na površinu Marsa praktički jednako dobar kao i na Zemlju iz svemira, bez spominjanja snimaka s tla, koje šalju razni roveri što operiraju površinom našeg crvenog susjeda.

Pioneer i Juno posjećuju Jupiter

Lansirana u ožujku 1973., sonda Pioneer 10 bila je prva koja je prešla asteroidni pojas i posjetila Jupiter, najveći planet u Sunčevom sustavu. Gornja slika snimljena je kada je NASA-ina sonda bila 2,69 milijuna kilometara udaljena od Jupitera. Riječ je o nekima od prvih snimki plinovitog diva iz velike blizine. Slika nastala 1. prosinca 1974. prikazuje Jupiterovu Veliku crvenu pjegu, oluju široku 40.200 kilometara, kao i brojne druge atmosferske značajke.

Sonda Juno je ovaj izvanredni pogled na Jupiter snimila 12. veljače 2019. Set se sastoji od tri slike koje je NASA-ina sonda snimila tijekom svog 17. preleta pored plinovitog diva - 26.900 kilometara i 95.400 kilometara iznad vrhova oblaka.

Webbov pogled bez presedana

Svemirski teleskop Webb trenutno kruži oko Sunca na gravitacijskoj točki poznatoj kao L2. Webb je stotinama milijuna milja udaljen od Jupitera, no to ga nije spriječilo da krajem srpnja ove godine, koristeći infracrvenu kameru (NIRCam), snimi niz vrlo detaljnih slika plinovitog diva. Najranija astronomska slika Jupitera datira iz 1879. godine.

Put prema Saturnu

NASA-ina sonda Pioneer 11 snimila je nevjerojatan pogled na Saturn i njegov mjesec Titan 26. kolovoza 1979. Nepravilnosti u silueti prstena i sjeni nastale su zbog tehničkih anomalija u preliminarnim podacima, a one su kasnije ispravljene, kažu iz NASA-e. Pioneer 11 snimio je tu sliku kada je bio 2,84 milijuna kilometara udaljen od planeta.

NASA-ina svemirska letjelica Cassini ovaj je prizor snimila 16. rujna 2006., kad je plinoviti div zasjenio Sunce. Ovo i danas predstavlja jedan od najnevjerojatnijih pogleda na Saturn. Panorama je spojena od 165 slika snimljenih širokokutnom kamerom sonde u rasponu od gotovo tri sata.

Uran

Kada je Voyager 2 u siječnju 1986. proletio pokraj Urana, snimio je širokokutni pogled na ledenog diva pri rezolucijama koje dosežu 140 kilometara. Blijeda plavozelena boja planeta produkt je atmosferskog metana, a odgovara onima koje su uhvatili zemaljski teleskopi. NASA-ina sonda bila je udaljena oko milijun kilometara od Urana kad je snimljena ova fotografija.

Nijedna sonda nije posjetila Uran od preleta Voyagera 2 24. siječnja 1986., što znači da je ovo i dalje najbolja slika blijedoplavog planeta koju imamo. Ohrabrujuće je to da bi predložena misija, vrijedna 4,2 milijarde dolara, mogla dosegnuti sedmi planet do 2049. godine.

Voyager posjećuje Neptun

Voyager 2 uhvatio je ovaj nevjerojatan pogled na Neptun izbliza dva sata prije njegovog najbližeg preleta 15. kolovoza 1989.

Voyager 2 je jedina svemirska letjelica koja je proletjela pored Neptuna. Ova slika, snimljena 25. kolovoza 1989., jedan je od najboljih pogleda na tog ledenog diva koje imamo. Velika tamna pjega je oluja slična Velikoj crvenoj pjezi na Jupiteru, piše Gizmodo.

Hubble uočava Pluton

Dana 4. listopada 1990. nedavno lansirani svemirski teleskop Hubble usmjerio je pogled na Pluton - koji se u to vrijeme još uvijek smatrao planetom. Kako bi snimili sliku udaljenog objekta, astronomi su koristili Hubbleovu ugrađenu kameru za zagasite objekte, proizvod Europske svemirske agencije. Zemaljski teleskopi prethodno su prikazivali vrlo pikselizirane prikaze Plutona, s njegovim mjesecom Charonom, ali Hubbleova slika nudila je jasniji pogled. Ipak, na prosječnoj udaljenosti od šest milijardi kilometara, sitniji detalji Plutona ostali su izvan vidokruga.

New Horizons juri pored Plutona

Jasniji smo pogled prema Plutonu dobili 13. srpnja 2015., kada je pored tog patuljastog planeta proletjela NASA-ina sonda New Horizon. Svemirska letjelica snimila je šokantno živopisnu sliku koja prikazuje svijetlo obilježje nalik na srce, omeđeno tamnijim ekvatorijalnim terenima. Long Range Reconnaissance Imager (LORRI) na New Horizonu snimio ju je kada se ta sonda nalazila 768.000 kilometara od površine.