Ljudi koji nisu genetski poboljšani će izumrijeti ili biti gurnuti na margine. Zamijenit će ih rasa samodizajnirajućih bića koja će se stalno iznova sve više poboljšavati', prognozirao je slavni fizičar.
I nakon smrti fizičar i pisac Stephen Hawking podiže prašinu. U nizu članaka i eseja koje je objavio Sunday Times kao najavu za knjigu koja bi trebala biti objavljena tijekom ovog tjedna Hawking je iznio kontroverznu ideju: genetski inženjering mogao bi stvoriti novu rasu superljudi, koja bi mogla uništiti ostatak čovječanstva.
'Siguran sam kako će tijekom ovog stoljeća ljudi otkriti kako mijenjati inteligenciju i instinkte poput agresivnosti. Vjerojatno će biti donešeni zakoni koji će braniti genetski inženjering na ljudskim bićima. Ali neki neće moći odoljeti iskušenju poboljšanja ljudskih karakteristika poput pamćenja, otpornosti na bolesti i duljine života', napisao je slavni fizičar prije no što je preminuo u ožujku ove godine.
teorije slavnog znanstvenika
Pročitajte sedam predviđanja Stephena Hawkinga o našoj budućnosti
U eseju Brief Answers to the Big Questions naveo je kako će bogati ljudi uskoro imati priliku mijenjati vlastite gene kako bi stvorili superljude. Ali, to će imati neugodne posljedice po ljude koji nisu poboljšani.
'Jednom kad se takav superčovjek pojavi nastat će značajni politički problemi s ljudima koji nisu genetski poboljšani, koji se s njima neće moći natjecati. Za pretpostaviti je kako će izumrijeti ili biti gurnuti na margine. Zamijenit će ih rasa samodizajnirajućih bića koja će se stalno iznova sve više poboljšavati', prognozirao je Hawking.
Njegovi se komentari odnose na tehnike kao što je Crispr-Cas9, sustav za uređivanje DNK izmišljen prije šest godina koji omogućava izmjenu štetnih gena ili dodavanje novih. U londonskoj bolnici za djecu Great Ormond Street koristili su te tehnike za liječenje djece od inače neizlječivih oblika leukemije.
Crispr je molekula vodič sačinjena od RNK pomoću koje je moguće ciljati dijelove dvostruke zavojnice na DNK. Molekula je prikačena na Cas9, bakterijski enzim koji funkcionira poput para 'molekularnih škara' za rezanje dijelova DNK-a. Tako je moguće rezanje, lijepljenje i brisanje pojedinih dijelova genetskog koda, piše Guardian.