U neizvjesnim vremenima borbe protiv pandemije koronavirusa nekoliko laboratorija za istraživanje i razvoj umjetne inteligencije pronašlo je metodu dijagnostike koja prepoznaje promjene u ljudskom govoru. Znanstvenici s Harvarda i MIT-a koriste posebnu vrstu strojnog učenja kako bi pročešljali snimke glasa oboljelih od Covida-19 i zdravih te prepoznali sitne razlike koje bi mogle dokazati je li netko prijenosnik. Oni nisu sami - na sličnom zadatku rade i članovi CyLaba sa sveučilišta Carnegie Mellon.

Kao što ste i pretpostavili, samo istraživanje još je u ranim stadijima, no valja naglasiti da timovi nastoje razviti umjetnu inteligenciju, odnosno algoritme koji će ljudima moći reći imaju li koronavirus ovisno o snimci njihovog glasa. Ako im uspije, alat će većem broju ljudi omogućiti da donesu odluku o samoizolaciji čak i ako nemaju pristup testovima za Covid-19.

Rita Singh s Carnegie Mellona tvrdi da bi ovakva metoda provjere bila idealna za dućane u kojima bi posjetitelji morali samo reći nekoliko riječi u mikrofon i računalo bi ih upozorilo da nešto nije u redu. Još jedan razlog zbog kojeg bi ovakva metoda bila uspješna njezina je metoda distribucije - riječ je, uostalom, o u cijelosti digitalnom alatu.

Tim s Harvarda i MIT-a koristio je podatke sakupljene putem izraelskog startupa Voca.ai, a koji prodaje alate za korisničke usluge pogonjene umjetnom inteligencijom. Suosnivač Voca.aija Alan Bekker naglašava da kompanija ima web portal za snimanje glasa te je sakupila preko sto uzoraka koje su donirali oboljeli od koronavirusa, kao i nekoliko tisuća onih koje su snimile zdrave osobe.

Nova primjena stare znanosti

Analiza govora, kašljanja i disanja u cilju dijagnostike nije ništa novo. Riječ je o tusifonografiji, metodi proučavanja zvukova kašlja koja postoji već desetljećima. Uz pomoć umjetne inteligencije, tvorci digitalnih alata ohrabreni su ranim izvješćima liječnika koji tvrde da Covid-19 mijenja ton glasa i kašlja.

Premda samo istraživanje pokazuje obećavajuće rezultate, ono je naišlo i na nekoliko prepreka - jedna od njih je premalo iskustva na polju epidemiologije. Ovdje je naime riječ o stručnjacima za umjetnu inteligenciju, a ne medicinu.

Carnegie Mellon je, s druge strane, zabranio voditeljici projekta da od anonimnih ljudi sakuplja uzorke glasa zbog pogrešno shvaćenih objašnjenja. Alat koji su distribuirali putem weba služio im je za sakupljanje i analizu zvuka, no hrpa korisnika je unatoč upozorenju zaključila da se radi o legitimnoj i isprobanoj metodi te su nakon toga počeli širiti dezinformacije.

Potrebu za većim brojem uzoraka glasa izrazio je i profesor s MIT-a i Harvarda Satrajit Ghosh te kaže da bi testiranje pomoću snimke glasa moglo postati vrlo korisno, pogotovo ako uzmemo u obzir to da se za njega ne treba kršiti samoizolacija. Problem je, svi se slažu, to što trenutno nemaju ni blizu dovoljno podataka kako bi razumjeli različite simptome zaraženog pojedinca, prenosi Business Insider.