Pomak Jupiterove orbite mogao je Zemlju učiniti još pogodnijom za razvoj života, piše u novoj studiji. Space izvještava da je tim kalifornijskih znanstvenika iz California-Riversidea (UCR) simuliranjem alternativnih rasporeda planeta u našem sustavu otkrio jako zanimljivu stvar. Oni tvrde da je Jupiterova orbita 'ravnija' ili 'ekscentričnija', ona bi dovela do velikih promjena u orbiti našeg planeta.

Ta promjena je, pišu, mogla poboljšati Zemljinu gostoljubivost prema životu.

'Da mu je orbita drukčija, to bi moglo povećati Zemljinu naseljivost' rekla je Pam Vervoot, planetarna znanstvenica i voditeljica studije. 'Mnogi vjeruju da Zemlja ima savršen položaj, te da promjene orbite Jupitera na nju mogu utjecati samo negativno. Dokazali smo da su te pretpostavke pogrešne'.

Planeti sa kružnijim orbitama zadržavaju jednaku udaljenost od matične zvijezde od ekscentričnih, odnosno ovalnih orbita koje se, zavisno o položaju, nalaze bliže ili dalje od sunca. Blizina zvijezdi određuje količinu radijacije koju planet prima te samim time njegovu klimu.

Da je Jupiterova orbita ekscentričnija, tim vjeruje da bi Zemljina orbita napravila isto, što znači da bi Zemlja u nekom trenu u svojoj orbiti bila bliža Suncu. Rezultat bi bilo zagrijavanje najhladnijih dijelova planeta do 'naseljive' razine između 0 i 100 Celzijevih stupnjeva.

Tim je uvjeren da bi rezultati njihove studije mogli pomoći astronomima pri odluci o tome koji planeti izvan našeg sustava mogu ili ne mogu biti naseljivi. Razlog, nastavlja izvor, leži u količini zračenja koje posredno utječe na godišnja doba. Potraga za svijetovima koji mogu podržati život trenutno svodi se na otkrivanje planeta u 'naseljivoj zoni' - području oko zvijezde u kojem na planetu može postojati tekuća voda. Nova bi studija to mogla promijeniti uvođenjem gore spomenutog parametra.

'Prva stvar koju ljudi traže kod egzoplaneta je nalazi li se u naseljivoj zoni' rekao je astrofizičar s UCR-a Stephen Kane. 'Prisutnost vode na površini prejednostavno je mjerilo koje ne uračunava oblik planeta ili promjene koje donose godišnja doba.' Na naseljivost planeta mogu utjecati drugi faktori poput nagiba planeta koji utječe na količinu radijacije koju on dobija od svoje zvijezde.

Znanstvenici s UCR-a otkrili su da Jupiter bliže Suncu, on bi kod Zemlje uzrokovao nagib, što bi rezultiralo manjom količinom sunca, odnosno većom površinom sa temperaturama ispod ništice. Premda su današnji teleskopi dovoljno jaki da otkriju ekscentričnost orbite egzoplaneta, oni još ne mogu otkriti njihov nagib, pa znanstvenici nastoje otkriti metode koje bi im mogle pomoći u tome.

Novo istraživanje nalaže da promatranjem orbita i kretanja obližnjih plinovitih divova možemo odrediti faktor naseljivosti. 'Važno je razumijeti utjecaj koji Jupiter ima na Zemljinu klimu, kako je utjecao na našu orbitu te kako će to raditi u budućnosti' zaključuje Kane.

Znanstveni rad objavljen je u časopisu Astronomical Journal.