Najveći planet našeg sustava je olujama okupan plinoviti div kojeg na putovanju kroz svemir prati čak 79 prirodnih satelita, uključujući ikoničke mjesece Europu, Io i Ganimed
Plinoviti div Jupter jedan je od najljepših i najtajnovitijih planeta našeg sustava. Okićen masivnim olujama, formacijama šarenih oblaka kolekcijom iznimnih prirodnih satelita, drugi najveći planet Sunčevog sustava krije brojne tajne. Za neke od njih znamo već godinama, a neke smo otkrili tek nedavno. Ovo su neke od njih.
Površina? Kakva površina?
Jupiter, premda je to možda teško zamisliti, nema površinu. On je ogromna masa kovitlajućih plinova i tekućina koji postaje gušći i ekstremniji kako putujemo prema njegovom centru. Premda letjelica ne bi mogla sletjeti na Jupiterovu površinu, ona također ne bi prodrla duboko zbog ekstremnih temperatura i tlaka koji bi je prvo smrvili, nakon toga otopili i na koncu vaporizirali.
Pravi rekorder - Jupiter ima najkraći dan u cijelom sustavu
Unatoč svojoj impresivnoj veličini, Jupiter se okreće zapanjujućom brzinom. Za jedan put oko osi treba mu deset sati dok mu za krug oko Sunca treba dvanaest puta više nego Zemlji (4333 zemaljska dana). Nagib Jupiterova ekvatora u odnosu na Sunce je tri stupnja, što znači da se okreće uspravno u odnosu na zvijezdu te nema sezonske ekstreme poput onih koje susrećemo kod drugih planeta - uključujući Zemlju.
Jupiter je minijaturni planetarni sustav
Uz četiri velika i nekoliko manjih prirodnih satelita Jupiter se uz malo mašte može zamisliti kao minijaturni planetarni sustav. Plinoviti div, prema trenutnom saznanju, ima 53 potvrđena mjeseca i 26 njih koje još trebamo otkriti. Četiri najpoznatija i najpopularnija Jupiterova mjeseca su Io, Europa, Ganimed i Kalisto, Galilejski mjeseci koje je prvi otkrio astronom Galileo Galilei.
Ganimed je najveći mjesec u cijelom Sunčevu sustavu, Kalisto je i danas vulkanski aktivan dok Europa ispod ledene površine krije ocean od tekuće vode.