Danas ima oko 1,2 milijardi automobila na cestama. Procjene govore kako do 2035. će ih biti dvije milijarde, od čega deset posto njih neće imati vozača.

Možda mislite kako su autonomni automobili razmjerno nova zamisao, ali nisu. Tom se idejom, primjerice, bavio industrijski dizajner Norman Bel Geddes, koji je svoj prijedlog prikazao tijekom izložbe Futurama u sklopu Svjetske izložbe još davne 1939. godine.

Zašto bi trebali počeli koristiti autonomna vozila? Pa, očekuje se kako će smanjiti broj prometnih nesreća za 90 posto, spasiti 300 tisuća života tijekom razdoblja od deset godina i uštedjeti 190 milijardi dolara u s prometnim nesrećama povezanim zdravstvenim troškovima.

Uz sigurnost i manje gužve, više mjesta za parkiranje, smanjenje umora i stresa kod vozača, prednost je i to što će ih moći koristiti i oni koji nemaju dozvolu ili ju ne mogu dobiti (poput, recimo, slijepih osoba).

Nedostatak je to što su autonomna vozila skup sport (puna nadogradnja košta i do sto tisuća dolara). Dobre strane njihovog korištenja nećemomoći osjetiti u punoj mjeri sve dok se nastane kritična masa korisnika, a mnogi strahuju i od hakiranja.

Autonomna vozila moraju savladati još puno prepreka prije no što se izbore za mjesto pod suncem na cestama. Proizvođači još uvijek nemaju dobre odgovore na pitanje kako će se vozila snaći u neočekivanim stvarnim situacijama (kad vas, na primjer, policajac vas propušta, a crveno je na semaforu). Trebat će odgovoriti i na brojne dvojbe vezane uz zakonsku regulativu i osiguranje.

Otpora će biti i među vozačima. Prema istraživanju provedenom u velikoj britaniji, 29 posto ne želi se odreći užitka vožnje, 56 posto nije sretno sa situacijom u kojoj u autu nema vozača, dok 32 posto brine zbog hakiranja.

Čeka nas, čini se, još dug put do potpuno autonomnih vozila, no djelomično autonomna će se pojaviti uskoro u većim brojevima. Google bi svoje modele mogao početi prodavati 2018., a Ford, Nissan i Toyota 2020.

Više:Rac Shop