Tema prvog panela Bug Future Showa bila su pravila igre u eri interneta nakon Facebooka, no veći dio razgovora bio je posvećen ostvarivanju ciljeva postavljenih u Digitalnoj agendi 2020.

Goran Vojković, predavač na FPZ-u i FOI-u, naglasio je kako usvajanje i provedba Agende nije samo pitanje uvođenja brzog interneta, već i općenito podizanja razine konkurentnosti u cijeloj Europskoj uniji, kako bi se uhvatio priključak sa SAD-om i azijskim zemljama.

'Zapeli smo', ocijenio je Vojković. 'Bez optike ne možemo postići zadane ciljeve, a s njome kasnimo tri-četiri godine. Već sad imamo problema zbog nedovoljno brzog uploada. Ako želimo ozbiljnije koristiti računalstvo u oblaku, morat ćemo nešto poduzeti.'

Optika je nužnost

'Visokobrzinski pristup internetu putem optičkih kablova je ne samo budućnost, već i nužnost', istaknula je Maja Mandić, direktorica Odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma.

Dosad je brži razvoj i gradnju takvih mreža, dodala je, kočio nepovoljan regulatorni uvjet. U zadnje vrijeme pojavili su se pozitivni pomaci na tom području, ali pred HT-om i regulatorom je još puno posla.

U međuvremenu je HT uložio 250 milijuna kuna za akviziciju različitih elemenata digitalne dividende, a radi se i na razvoju mreže nove generacije Terastreama koja će, jednom kad zaživi, biti korištena na razini cijele grupacije Deutsche Telekoma. 'HT želi biti lider ne samo na nacionalnoj već i na regionalnoj razini', rekla je Mandić.

Na pitanje je li glavni problem bilo to što se od HT-a tražilo da izgrađenu infrastrukturu ponudi svima pod jednakim uvjetima, Mandić je odgovorila negativno.

'Pitanje je bilo - po kojoj cijeni. HT je spreman izgraditi infrastrukturu, no tražimo da se rizik podijeli i s drugim operatorima ako ona mora biti dostupna po istim uvjetima. Mislim da su u regulatornoj agenciji shvatili kako se model mora mijenjati', rekla je Mandić.

Problematična je, dodala je, i prereguliranost. 'U SAD-u i azijskim zemljama prvo nešto izgrade, pa onda reguliraju. U Europi je stvar obrnuta. Zato sve ide jako sporo', pojasnila je.

Država neće konkurirati telekomima

'Država je bliže objedinjavanju mrežne infrastrukture no što je ikad bila', rekao je Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture, koji se nada kako će ovoga puta taj projekt doista i zaživjeti.

Neće to biti klasični telekom operator, već ustanova koja će upravljati objedinjenim resursima, nastojeći pritom ne narušavati tržišnu utakmicu, ali i dovesti širokopojasnu infrastrukturu do područja do kojih inače ne bi stigla.

Mandić je naglasila kako bi državni telekom trebao imati posve transparentne uvjete za javne natječaje te omogućiti jednak pristup svima. Država bi se, prema njenom mišljenju, trebala više baviti servisima i edukacijom građana, a infrastrukturu prepustiti tržištu.

Što se financiranja gradnje optičke infrastrukture tiče, preporučio je korištenje sredstava Europske unije.

Problem je i to što velik dio troškova čine građevinske dozvole i slični dokumenti. Antonović je rekao kako Europska komisija priprema mjere za smanjenje tih troškova te kako će Hrvatska slijediti njene direktive i preporuke u tom smislu.

Novi model financiranja gradnje infrastrukture

Upitana kako će se telekomi nositi s padom prihoda, odnosno sve većom potražnjom za uslugama uz sve niže cijene, Mandić je rekla kako će morati biti mijenjani sadašnji poslovni modeli, tako da sadašnji korisnici infrastrukture (poput, primjerice, Youtubea) dio prihoda odvoje za ulaganje u održavanje i razvoj.

Kako to postići, još nije jasno. No, kako je istakunla Nives Sandri, predsjednica uprave Nokia Solutions & Networksa, američki telekom Verizon već nešto u tom smislu dogovara s partnerima.

U Europi će to teže ići jer Europski parlament nikad neće odustati od internetske neutralnosti, dometnuo je Vojković.

Pitanja putem Twittera nije bilo puno, ali su bila zanimljiva. Jednog je posjetitelja tako zanimalo hoće li mu HT isključiti struju ako ne plati račun za mobitel na vrijeme. Neće, rekla je Mandić.

Zašto se plaća roaming unutar DT mreže? Zato što to određuju nacionalni operatori svaki za sebe, odgovorila je Mandić, dodavši da će razmotriti kako mogu to ukloniti.