Zapostavljeni nilski konji koje je kolumbijski narkobos u osamdesetima uvezao u svoj privatni zoološki vrt danas broje oko 80 jedinki te stvaranjem otpada negativno utječu na lokalni sustav voda
Obiteljski zoološki vrt kojeg je u ranim osamdesetima izgradio kolumbijski narkobos Pablo Escobar u sebi je imao nosoroge, žirafe, zebre i nilske konje. Nakon što se Escobarov imperij srušio tijekom devedesetih, većina životinja bilo je preseljeno u državni zoološki vrt. Jedini koji su ostali na imanju bili su nilski konji - konkretno, četiri jedinke koje su se u međuvremenu razmnožile i postale invazivna vrsta koja je počela uništavati kolumbijski riječni ekosustav.
Prema članku objavljenom u časopisu Ecology, Escobarovi nilski konji koje već dvije godine proučavaju stručnjaci sa Sveučilišta u Kaliforniji i San Diegu, kao i kolege s Universidad Pedagógica y Tecnológica de Colombia. Točnije, pažljivo je praćen njihov utjecaj na lokalne mikrobiome. Nilski konji se noću hrane na tlu, dok dan provode u vodi gdje se hlade i, među ostalim, olakšavaju - ispuštajući veliku količinu izmeta koji je počeo utjecati na kemijski sastav vode.
Nilski konji, odnosno njihov izmet, služi kao izvor hranjivih tvari za opasne alge i bakterije. Ovo može rezultirati cvjetanjem opasnih biljaka poput toksičnih algi koje uzrokuju bolesti kod ljudi i životnija, piše u studiji.
Još jedan problem je što nilski konji nisu najmiroljubljivije životnje na svijetu, što znači da ih je teško kontrolirati i uloviti. Kolumbijska populacija nilskih konja uskoro će vjerojatno doživjeti masivni porast, što će već ugroženi ekosustav učiniti još gorim po lokalne životinje poput morskih krava i velikih riječnih kornjača.
'Izračunali smo da će se njihova populacija eksponencijalno povećati' rekao je Jonathan Shurin, profesor bioloških znanosti na UC-u San Diego i glavni autor studije. 'U idućih par desetljeća broj bi im mogao porasti na nekoliko tisuća. Ovo znači da se moramo požuriti s odlukom što ćemo s njima. Pitanje je - što napraviti?'