Forum naziva Budućnost Hrvatske: Konkurentnost, organizirala je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Kako je istaknuo njen predsjednik i izvršni direktor Megglea za jugoistočnu Europu Marjan Vučak, konkurentnost je između ostalog pokazatelj sposobnosti za privlačenje ulaganja, generiranje novih radnih mjesta te poboljšanje kvalitete života.

Pritom je apostrofirao važnost umjetne inteligencije koja pruža značajne mogućnosti za povećanje efikasnosti, inovativnosti te personalizaciju usluga. Ta tehnologija već sada ima snažan utjecaj na razvoj raznih industrija - od financijskih usluga do proizvodnje, a omogućava da radimo brže, pametnije i točnije, izjavio je Vučak.

Uporaba umjetne inteligencije u poslovanju je neizbježna, ocijenio je, kao i da je hrvatsko gospodarstvo započelo tranziciju te da će idućih godina u tom segmentu rasti.

"Cilj još više njemačkih ulaganja u Hrvatsku"

Poručio je da je cilj Komore još intenzivnija suradnja i više njemačkih ulaganja na hrvatsko tržište. Podsjetio je i na jučer predstavljeno istraživanje u kojem je sudjelovalo 118 članica te komore, kojim je detektiran daljnji napredak hrvatskog gospodarstva, o čemu svjedoči i podatak da je 88 posto poduzeća izjavilo da bi bilo spremno ponovno ulagati u Hrvatsku.

"Vjerujem da su to dobri pokazatelji i da ljudi vjeruju u hrvatsko gospodarstvo", izjavio je Vučak, dodajući da postoje i izazovi, primjerice u segmentima pravne sigurnosti, porezne politike i borbe protiv korupcije.

Uz ocjenu da digitalizacija može povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska Medeja Lončar je naglasila važnost izrade nacionalnog programa razvoja umjetne inteligencije, a i iznijela podatak da je Hrvatska iznad europskog prosjeka kada je riječ o poduzećima koja umjetnu inteligenciju već koriste.

"Veliki potencijal ulaganja u obnovljive izvore energije"

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Christian Hellbach je rekao da zelena tranzicija predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo, posebice ulaganja u obnovljive izvore energije, pri čemu se otvara perspektiva izvoza viškova energije na europsko tržište.

Ocijenio je da postoje brojna poduzeća koja bi dala doprinos energetskoj tranziciji Hrvatske.

Poručio je i da konkurentnost treba promatrati u europskom kontekstu, pri čemu Europa u odnosu na druge na svjetskom tržištu može biti konkurentna samo ako nastupa zajednički.

"Hoćemo li na svjetskom tržištu biti objekt ili akteri ovisi o tome kako ćemo surađivati na europskoj razini", izjavio je Hellbach, ocijenivši i da treba preispitati načine odlučivanja na razini EU-a.

"Potrebno poticajnije okruženje za privatne investicije"

Govoreći o izazovima za hrvatsko gospodarstvo, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je izjavio da Hrvatsku u iduće četiri godine očekuje pad brojnosti radne populacije za više od 100 tisuća ljudi.

"To je naš veliki izazov, kako održavati postojeću stopu rasta od tri posto ako nećemo imati dovoljno radne snage", istaknuo je.

Rekao je da prije svega treba raditi na aktivaciji domaće radne snage, posebice u populacijama žena i mladih, a također treba prilagođavati i zakon o strancima, kako bi se vodila ciljana imigracijska politika.

S druge strane, Stojić smatra da fokus treba staviti i na jačanje investicija privatnog sektora, pogotovo za vrijeme nakon 2027. godine, "kada prođe rekordni val EU-ovih fondova".

"Trebali bi imati puno poticajnije okruženje za privatne investicije", ocijenio je.

Pritom smatra da je jako bitno nastaviti s poreznim rasterećenjem srednjih i viših plaća, što je važno za zapošljavanje u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost. Po Stojićevim riječima važna je i energetska politika, budući da su hrvatske tvrtke lani plaćale veću cijenu struje u odnosu na prosjek EU-a.

Tu su i investicije u istraživanje i razvoj, odnosno visoke tehnologije, pri čemu je Stojić istaknuo da je Hrvatska u razdoblju od svega dvije godine u tom sektoru postigla veliki pomak u produktivnosti, a on u sljedećim godinama može imati najveće stope rasta.

Odgovorio je i na novinarsko pitanje oko očekivanog smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke, iznijevši prognozu da bi, počevši od lipnja ove godine pa do proljeća 2025., depozitna kamatna stopa trebala pasti sa sadašnjih četiri na otprilike tri posto.

"Zapravo neće doći do naglog pada kamatnih stopa, budući da je inflacija još uvijek relativno visoka", ocijenio je.

Dodao je središnje banke motre i rast plaća u eurozoni, koji će u ovoj godini u prosjeku biti oko pet posto, što je relativno visoka stopa. "Dok god imate takav snažan rast plaća u odnosu na produktivnost, to onda pogoni inflaciju", zaključio je Stojić.