Mediteranski ljudi dobro su upoznati s terminom i značenjem riječi fjaka, tog stanja duha i tijela, 'Božjeg dara' koji ljudima pomaže da prebrode dan i osjete se bolje. Neki su takav način života doveli nadomak savršenstva pa se tako u Salima na Dugom otoku nalazi jedinstvena 'Linčarnica'. Smještena je u portu, pored trgovine i tu je mjesto na kojem ljudi leže, sjede, spavaju ili dangube kako ih volja. I nitko ih tu ne dira. To je njihov mali raj, njihovo sretno mjesto kakvom teži svatko od nas.

Ono što su južnjacima siesta ili fjaka, to je Norvežanima 'koselig'. Sretno mjesto, u prirodi ili drvenoj brvnari u kojoj vatrica pucketa u kaminu pored kojeg pod dekicom sjede ljudi, s toplom napitkom u jednoj i kakvom knjigom u drugoj ruci. Glazba, najvjerojatnije kakav uradak iz ECM-ove kolekcije, svira tiho i polako, a tonovi se rastežu kao polarna noć. Igraju se društvene igre i pričaju smiješne priče. Jede se večera dok vani sipi snijeg ili rominja kiša. I svi su sretni i zadovoljni.

Koncept koseliga i sličnih inačica čvrsto je ukorijenjen među Skandinavcima koji već godinama zauzimaju prva mjesta na listama najsretnihih naroda na svijetu. Možete kliknuti na kakav internetski rječnik koji će vam norvešku riječ 'koselig' prevesti kao 'udobnost', ali to je samo pola slike; nedostajat će u tom opisu uživanje u društvu drugih i povezanost s prirodom. Šveđani bi za to stanje duha rekli 'mys', Nizozemci 'gezelligheid', a Danci koriste već nadaleko poznati i sveprisutni 'hygge'.

Hygge je ušao u rječnike i psihološke priručnike

Hygge je postao jako popularan posljednjih nekoliko godina. O njemu su napisane knjige. Riječ je uvrštena u Oxfordski rječnik i 2016. ušla je u uži izbor za riječ godine. Lingvisti je definiraju kao 'kvalitetu udobnosti i ugodnog druženja koja stvara osjećaj zadovoljstva ili dobrobiti'.

Koselig, mys ili hygge, svejedno, daju nam do znanja da tama oko nas i izolacija koja nas okružuje nisu presudni faktori za stanje našeg duha. Mir i zadovoljstvo postižu se stvaranjem vlastitog svjetla i topline. Kad ne bi bilo tako, većina Norvežana bila bi duboko depresivna barem polovicu godine. No oni su pronašli recept za ozdravljenje i drže ga se što je više moguće.

Pijuckanje toplog kakaa uz uspavljujuću glazbenu podlogu nije jedini način na koji ćemo zadržati prisebnost duha i vratiti ravnotežu. Sklapanje i održavanje prijateljstava daju svrhu našim životima i produljuju životni vijek. Koselig je zapravo sve ono što nam smanjuje stres.

Rad od jutra do mraka nije koselig

Eto i redoviti, što duži odmor od rada, sa sobom nosi brojne zdravstvene koristi, mentalne i fizičke. Ne, formula 'dvanaest sati rada šest dana u tjednu' kakvu propagira Jack Ma možda donosi profit vlasniku Alibabe, ali definitivno nije koselig niti Kineze uzdiže na listi najsretnijih naroda na svijetu. U posljednjem izvještaju Ujenidnjenih naroda o stanju sreće u različitim nacijama, zvanom World Happiness Report, Kineze će naći na niskom 93. mjestu. Mi Hrvati smo po pitanju koseliga na 75. mjestu.

Da bi se živjelo koselig, treba izbjegavati stalnu povezanost s tehnologijom. Eto, znanstveno je dokazano kako se razina kortizola, hormona stresa, povećava s čestom upotrebom telefona. A povišeni kortizol povezan je s razdražljivošću, tjeskobom, depresijom, povećanjem tjelesne težine, povišenim krvnim tlakom i lošim snom.

Šetanje prirodom tjera negativne misli

Koselig način života u skladu s prirodom pokazao se pak dobrim za zdravlje. Puno vegetacije u blizini doma smanjuje izglede za prerano umiranje za 12%, pokazuje jedna studija. Razlozi: niža izloženost zagađenju zraka, veći društveni angažman i fizička aktivnošću koja se javlja u prirodnijim sredinama.

Druga studija pokazala je pak da ljude koji šetaju prirodom manje proganjaju negativne misli. Državna zdravstvena služba u Škotskoj toliko je uvjerena u mentalne i fizičke zdravstvene koristi izloženosti prirodi da liječici pacijente umjesto u apoteku često 'na recept' šalju u prirodu da tamo razbistre misli i tako si sami pomognu u liječenju visokog krvnog tlaka, tjeskobe i depresije.

Držanje toplog napitka u ruci, pokazala je studija sveučilišta Yale, potiče osjećaj darežljivosti i brižnosti. Pokazalo se da toplo svjetlo svijeće ili vatre u kaminu potiče kreativnost, a gledanje u vatru opušta psihu i snižava krvni tlak. Dakle, i to je koselig.