Ovo je pet najvažnijih trenutaka i trendova u svemirskoj industriji ove godine.

1. Boeingov promašaj postaje dobitak za SpaceX

NASA i Boeing polagali su velike nade u Starliner, no prvi testni let s posadom završio je s nizom tehničkih problema pri prilazu Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). To je dovelo do višemjesečne istrage, a NASA je na kraju odlučila da se astronauti Suni Williams i Butch Willmore, zapeli na ISS-u, vrate na Zemlju pomoću SpaceX-ove kapsule Dragon, umjesto Starlinera.

Ta odluka nanijela je težak udarac Boeingu, koji je već pretrpio gubitke od 1,6 milijardi dolara na ovom projektu. Unatoč svemu, kapsula je ostvarila savršeno slijetanje, što ipak ostavlja tračak nade za buduće misije.

2. Novi standard u upotebi raketa

SpaceX je postavio novi standard u ponovnoj upotrebi raketa - lansirao je svoj peti testni let Starshipa iz Texasa i prvi put vratio veliki potisnik rakete natrag na kopno, koristeći novu metodu povratka koja uključuje goleme metalne ruke. Space X-u je tako uspjelo nešto što nikada nije učinjeno, i to iz prvog pokušaja.

Iako je metoda hvatanja još uvijek u fazi razvoja, uspjeh te misije označava veliki korak prema SpaceX-ovoj viziji lansiranja i ponovnog korištenja raketa u kratkim vremenskim intervalima.

3. Prva privatna svemirska šetnja

Pod vodstvom milijardera Jareda Isaacmana, misija Polaris Dawn ušla je u povijest kao prva privatna svemirska šetnja. Isaacman i SpaceX-ova inženjerka Sarah Gillis izašli su iz kapsule Dragon, opremljeni SpaceX-ovim svemirskim odijelima, kako bi proveli testove u uvjetima otvorenog svemira.

Ta misija pokazala je da komercijalni sektor može obavljati složene operacije koje su dosad bile rezervirane za državne svemirske agencije.

Rekord u svemirskoj šetnji oborila je Kina. U prosincu ove godine dvojica kineskih astronauta bila su u rekordno dugoj svemirskoj šetnji od više od devet sati, po priopćenju kineske svemirske agencije, što je novi veliki korak za kineski svemirski program.

Astronauti Cai Xuzhe i Song Lingdong proveli su u utorak u šetnji izvan svemirske postaje Tiangong, koja se nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti, najmanje četiri minute više od dosadašnjeg rekorda NASA-inih astronauta Jamesa Vossa i Susan Helms iz 2001.

4. Utrka na Mjesec

Ove godine čak četiri sudionika - dvije privatne američke tvrtke, Japan i Kina - pokušali su sletjeti na Mjesec, što znači da svemirske ambicije u svijetu rastu. Kineska misija Chang’e 6 jedina je uspješno sletjela i vratila uzorke s tamne strane Mjeseca, dok su ostale misije imale tehničke poteškoće pri slijetanju.

Kina se nada da će pokrenuti svoju prvu misiju s ljudskom posadom na Mjesec do 2030. Također planira izgraditi lunarnu bazu.

NASA-in program Artemis suočio se početkom prosinca s novim preprekama. Ambiciozan plan povratka astronauta na Mjesec u ovom desetljeću, usred obnovljenog međunarodnog interesa za njegovo istraživanje, opet je, čini se, službeno odgođen. Agencija je u četvrtak objavila da će se planirana misija slijetanja na Mjesec, predviđena za 2026. godinu, sada odviti najranije sredinom 2027.

Prvi svemirski sake

Također, japanski proizvođač rižinog vina okušat će se u proizvodnji prvog svemirskog sakea na svijetu, i to samo jednu bocu, a 100 milijuna jena (613.000 eura) prihoda od prodaje donirat će domaćim tvrtkama za razvoj svemirske tehnologije, prenijeli su japanski mediji.

Tvrtka Asahi Shuzo u prefekturi Yamaguchi nedavno je priopćila da planira fermentirati rižu i druge sirovine koje se koriste u proizvodnji sakea na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Cilj im je poslati sastojke u orbitu krajem 2025. godine.

Ideja je stvoriti sake na pretpostavci da će biti potražnje za alkoholom ako ljudi počnu živjeti na Mjesecu već u 2040-ima, objašnjavaju. Tvrtka Mitsubishi Heavy Industries 2022. godine obratila se pivovari, poznatoj po brendu sakea 'Dassai', u vezi s proizvodnjom sakea u svemiru.

Sada rade na proizvodnji aparata za pripremu pića kako bi ga poslali u Kibo, japanski modul za eksperimente stvoren posebno za Međunarodnu svemirsku postaju. U Kibu će se rekreairati gravitacija Mjesečeve površine, otprilike jedne šestine Zemljine gravitacije, a pivovara će pratiti proces fermentacije sa Zemlje.

Otprilike 520 grama nerafiniranog sakea fermentiranog u svemiru bit će vraćeno na Zemlju, a onda će biti rafinirano i pretočeno u bocu od 100 mililitara kao 'Dassai Moon Uchujozo', u prijevodu 'Dassai Moon - svemirski napitak', najavljuju iz te pivovare na zapadu Japana.

5. Svemirske snage ulažu u komercijalne projekte

Američke svemirske snage, kao jedan od najvećih kupaca svemirske industrije, ove su godine dodijelile značajne ugovore privatnim tvrtkama. Među njima su ugovori vrijedni 733 milijuna dolara za osam lansiranja SpaceX-a te 515 milijuna dolara za 18 satelita Rocket Laba.

Također, Rusija i Sjedinjene Države idućih će godina nastaviti suradnju u svemiru, unatoč političkim napetostima. Ruska svemirska agencija Roscosmos objavila je u subotu u Moskvi da će provoditi nove zajedničke letove do Međunarodne svemirske postaje (ISS) do 2027. godine.

Dva leta s ruskim svemirskim kapsulama Soyuz do ISS-a i tri s SpaceX-ovim kapsulama Crew Dragon planirana su tijekom ovog razdoblja, izvijestila je novinska agencija Interfax u Moskvi, prema Roscosmosu.

To će osigurati pouzdanost rada na ISS-u, priopćio je Roscosmos. Ruska agencija također je rekla da će njeni kozmonauti moći ostati dulje na ISS-u - sedam do devet mjeseci umjesto prosječnih šest.

6. NASA-ina letjelica došla najbliže Suncu ikad, izdržala temperaturu do 982 stupnja

NASA-ina solarna sonda Parker 'sigurna' i radi normalno nakon što je uspješno dovršila povijesno najbliži prilazak Suncu nekog objekta koji je izradio čovjek.

Svemirska letjelica prošla je 24. prosinca na samo 6,1 milijun km od površine Sunca, leteći kroz vanjsku Sunčevu atmosferu zvanu korona, u misiji koja bi znanstvenicima trebala pomoći da saznaju više o zvijezdi najbližoj Zemlji. Krećući se brzinom do 692.000 km/h, svemirska letjelica je izdržala temperature do 982 stupnja Celzijusa, prema web stranici NASA-e.

'Ova studija Sunca iz velike blizine omogućuje solarnoj sondi Parker mjerenja koja pomažu znanstvenicima da bolje razumiju kako se materijal u ovom području zagrijava na milijune stupnjeva, koje je podrijetlo solarnog vjetra, te kako energetske čestice ubrzavaju do brzine bliske brzini svjetlosti', dodala je agencija.

7. Lansiran je satelit Sentinel-1C

Europska svemirska agencija od 2014. godine kroz program Copernicus omogućuje kontinuirano i precizno praćenje našeg planeta iz svemira. Riječ je o jednom od najvažnijih programa za promatranje Zemljine površine, atmosfere i oceana koji svake godine objavljuje nekoliko petabajta javno dostupnih podataka (1 PB = 1024 TB)

Podaci se uglavnom prikupljaju kroz misije zajedničkog imena Sentinel. Trenutno je aktivno pet takvih misija od kojih je, iz perspektive ovog teksta, najzanimljivija misija Sentinel 1. Satelit je lansiran na europskoj raketi Vega-C koja se vratila u svemir nakon dvije godine pauze.

Ako želite znati više svemiru, misijama, asteroidima i satelitima, Europska svemirska agencija lansirala je AI asistenta.

8. Mali korak za svijet, ali velik za Hrvatsku

Hrvatska je ušla u elitno zvjezdano društvo zemalja koje su ostvarile svoje prve svemirske korake. U subotu 21. prosinca, u 12:34 prema hrvatskom vremenu, lansiran je prvi hrvatski satelit CroCube, i to iz američke svemirske baze Vandenbergh u Kaliforniji, na raketi Falcon 9 tvrtke SpaceX Elona Muska. Riječ je o nanosatelitu, prvom sastavljenom i registriranom u Hrvatskoj, kockici simboličnih crveno-bijelih boja. Priču kockastog satelita možete pratiti i putem aplikacije CroCube.

CroCube je lansiran na Falcon 9 raketi svemirske tvrtke SpaceX, u sklopu Bandwagon-2 misije u SAD-u. Hrvatska se tako pridružila popisu od 80+ zemalja s vlastitim satelitom u svemiru.

Kako je ranije u razgovoru za tportal objasnila voditeljica misije Daniela Jović - kilogram težak, veličine 10x10x10 centimetra i oznake 9A0CC, CroCube je zamišljen kao satelit koji će u orbiti provesti dvije godine i pomoću dvije kamere fotografirati planet Zemlju i Hrvatsku.

Zemlju će obići 16 puta u danu na visini od oko 510 kilometara, a u tri, četiri obilaska bit će iznad Hrvatske. za CroCubea neće ostati svemirski otpad jer će naposljetku ući u atmosferu i izgorjeti.