Rezultati studije koju su vodili Sveučilište Sjeverna Arizona i Translational Genomics Research Institute (TGen) sugeriraju da se imunološki sustav ljudi zaraženih Covidom-19 oslanja na antitijela stvorena tijekom infekcija ranijim koronavirusima. Naime, pandemija Covida-19 nije prvi susret čovječanstva s koronavirusom. Prije SARS-CoV-2 - virusa ljudi su se susretali s najmanje šest drugih vrsta koronavirusa.

Studija je pokušala shvatiti kako koronavirusi (CoV) utječu na imunološki sustav čovjeka i kako izazivaju odgovora antitijela. Nalazi su nedavno objavljeni u časopisu Cell Reports Medicine. Rezultati sugeriraju da virus koji izaziva Covid-19 može probuditi odgovor antitijela koji je u ljudima postojao i prije trenutne pandemije. To znači da možda već imamo određeni stupanj već postojećeg imuniteta na ovaj virus', kaže autor studije John Altin iz TGena.

Ova saznanja mogla bi pomoći istraživačima u izradi nove dijagnostike, procjeni mogućnosti rekonvalescentne plazme, razvoju novih terapijskih tretmana i - što je najvažnije - pomoći u oblikovanju budućih cjepiva ili terapija monoklonskim antitijelima, sposobnim za zaštitu od mutacija koje se mogu pojaviti u virusu.

Istraživači su koristili alat nazvan PepSeq za fino mapiranje odgovora antitijela na koronaviruse. Ova nova tehnologija omogućava izgradnju raznolikih bazena peptida, kratkih lanaca aminokiselina vezanih za DNK. Ovi skupovi molekula omogućuju dubinsko ispitivanje odgovora antitijela na viruse.

'Podaci generirani pomoću PepSeqa omogućili su široku karakterizaciju odgovora protutijela kod osoba nedavno zaraženih SARS-CoV-2 i usporedbu s pojedinaca izloženih prethodnim koronavirusima, sada raširenim u populaciji', objašnjava Jason Ladner s NAU-ovog Instituta za patogene i mikrobiome.

Uz SARS-CoV-2, istraživači su ispitivali i reakcije antitijela iz dva potencijalno smrtonosna koronavirusa: MERS-CoV i SARS-CoV-1. Sva su tri virusa evoluirala, preskočila sa životinja na ljude i postali novi ljudski patogeni.

Ispitali su i odgovore antitijela na četiri starija koronavirusa: alfakoronaviruse 229E i NL63 te betakoronaviruse OC43 i HKU1. Ti 'uobičajeni' koronavirusi endemski su u ljudskoj populaciji, ali obično nisu smrtonosni i uzrokuju blage infekcije gornjih dišnih putova nalik prehladi.

Pokazalo se da SARS-CoV-2 može pokrenuti antitijela imunološkog sustava, izvorno nastala kao odgovor na prošle infekcije koronavirusom. Ta se unakrsna reaktivnost dogodila na dva mjesta u spike proteinu SARS-CoV-2. Riječ je o proteinu koji se veže na ACE2 proteine na ljudskim stanicama kako bi olakšao ulazak virusa i infekciju stanica.

To bi moglo objasniti vrlo različite reakcije pacijenata na Covid-19; zašto neki imaju blage ili čak nikakve simptoma, dok se kod drugih razvijaju teške infekcije koje zahtijevaju hospitalizaciju i često vode u smrt. Razlike u već postojećem odgovoru na antitijela mogle bi objasniti i neke razlike u manifestaciji Covida-19 kod ljudi različite dobi.

'Naša otkrića ukazuju da priroda odgovora antitijela na prethodnu endemsku infekciju koronavirusom može utjecati na tijek bolesti Covida-19', zaključio je Ladner, piše Sci Tech Daily.