Brojni fakulteti organizirali su hitne skupove s ciljem da u viša zvanja promaknu sve one koji za to imaju uvjete prema starim pravilnicima, a Filozofski fakultet u Zagrebu zatražio je povlačenje novog pravilnika.

U našu redakciju danas je stiglo i otvoreno pismo Jasmine Božić, više asistentice pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta, u kojem ona upozorava da bi moguća retroaktivna primjena novog pravilnika čak bila protuustavna.

Njezino pismo prenosimo vam u cijelosti.

Zamislimo da gradite kuću, podigli ste temelje i zidove, proveli vodo- i elektro-instalacije, pri samom ste kraju tog junačnog pothvata, učinili ste sve u skladu s važećim propisima, trebate još samo postaviti krov i fasadu. Međutim, Nacionalno vijeće za građevinarstvo donosi novi Pravilnik o uvjetima za izbor građevinskih materijala, koji kaže: vrsta cementa i cigli koje ste koristili, koji su dosad važili kao materijali prve klase, proglašavaju se materijalima druge klase, a kuće se odobravaju samo ako su u osnovi izgrađene materijalima prve klase! Trebali ste koristiti kvalitetniji cement i cigle koji su po novom Pravilniku prve klase – temelji, zidovi i instalacije kojima ste podigli kuću više se ne smatraju valjanima!

Ili zamislimo, na primjer, da je ovih dana, radi pridruživanja Europskom prostoru visokog obrazovanja, u Hrvatskoj na nacionalnoj razini donesena uredba o povišenju kriterija ocjenjivanja studenata hrvatskih sveučilišta. Uredba se primjenjuje na sve koji su završili preddiplomski, a kandidiraju se za upis na diplomski studij. Pritom se za upis na diplomske studije novom uredbom propisuje snižavanje ocjena ranije stečenih na preddiplomskom studiju za dva boda, primjerice, onima koji su preddiplomski studij završili prosječnom ocjenom 4.5, računa se kao da su ga završili prosječnom ocjenom 2.5. Zar to obezvrjeđivanje ranije stečenih ocjena ne bi bio nepojmljiv način podizanja kriterija kvalitete ocjenjivanja?

Upravo se to događa hrvatskim znanstvenicima. Mnogi su kuću svoje profesionalne karijere godinama gradili zadovoljavajući dosad važeće kriterije za izbor u prvo i drugo znanstveno zvanje, neki, primjerice, još trebaju podići krov odnosno steći zvanje znanstvenih savjetnika. Međutim, početkom ožujka stupio je na snagu novi Pravilnik o uvjetima izbora u znanstvena zvanja, kojim se radi podizanja kriterija kvalitete, njihove znanstvene radove dobrim dijelom smješta u niže kategorije nego ranije.

U hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja posljednjih nekoliko godina intenzivirale su se rasprave o razvoju znanosti putem podizanja kvalitete znanstvenih radova i pooštravanja kriterija napredovanja. Jedan od takvih iskoraka k izvrsnosti predstavlja i spomenuti Pravilnik. Zadnjih dana mediji prenose analize različitih aspekata novog Pravilnika. Zasad nije jasno artikuliran jedan od formalno-pravno neodrživih elemenata novog Pravilnika - činjenica da taj Pravilnik može kršiti temeljno pravno načelo zakonitosti, koje obuhvaća zabranu retroaktivne primjene propisa. Time se može narušiti pravnu sigurnost, kojom se građane štiti od arbitrarnosti zakonodavstva.

U Ustavu Republike Hrvatske na zabranu retroaktivnosti u zakonima i propisima odnosi se članak 89, stavak (4) „Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.” Novi Pravilnik o uvjetima izbora u znanstvena zvanja ne sadrži odredbu kojom bi se nova načela klasifikacije radova primjenjivalo samo na buduće radove. Reklasificirati radove objavljene prije stupanja na snagu novog Pravilnika, u budućim izborima u znanstvena zvanja kao radove niže kategorije nego što su bili kada su objavljeni, znači retroaktivno primjenjivati propis tijela koje ima javne ovlasti. Slično je to zabrani retroaktivnosti u kaznenom pravu: onoga tko je počinio kazneno djelo u vrijeme ranijeg zakona, može se kazniti prema novom zakonu jedino ako je njime propisana blaža kazna od one u prethodno važećem zakonu. Radove koje su hrvatski znanstvenici objavljivali u časopisima koji su u to vrijeme bili prve klase („a1“) treba i dalje računati kao a1 radove. Nove radove može se pak klasificirati prema novom Pravilniku. Drugačija interpretacija novog Pravilnika urušava temeljno pravno načelo pravne sigurnosti. Da su mogli predvidjeti budućnost, mnogi bi znanstvenici svoje radove koje su ranije upućivali u časopise tada u kategoriji a1, a danas a2, vjerojatno bili uputili u časopise koji su danas a1. Ako se reklasificira ranije radove u niže kategorije, tko nam jamči da za nekoliko godina nekim novim pravilnikom neće za a1 biti proglašeni na primjer samo časopisi u prvoj kvartili po čimbeniku utjecaja u danom području znanosti, a ne svi oni koji su prema današnjem Pravilniku a1.

Doista je prijeko potrebno podizati kriterije kvalitete znanstvenih radova radi unaprjeđenja hrvatske znanosti, time i hrvatskog društva. Međutim, to treba činiti promišljeno, a ne arbitrarno i stihijski. Protivno je Ustavu i temeljnim pravnim načelima podizati kriterije kvalitete na način kojim se istodobno urušava pravnu sigurnost građana. Stoga je nužna dopuna Pravilnika preciznom odredbom o zabrani njegove retroaktivne primjene, ili pak nedvojbeno očitovanje Nacionalnog vijeća za znanost da će se Pravilnik tumačiti u skladu s člankom 89 Ustava RH.