U desetljećima nakon Turinga brojni su stručnjaci dizajnirali računala koja su se natjecala koje će bolje oponašati ljudske komunikacijske uzorke te uspješnije prevariti suce i navesti ih da misle da razgovaraju s ljudima. Računala su taj posao uglavnom prilično dobro obavljala mada je bilo i smiješnih ispada koji su podsjećali na luckaste dječje zezancije na netu. U jednom takvom poznatom slučaju međusobno su razgovarala dva računala. Kada je jedno od njih s pravom optužilo drugo da je stroj, ovo drugo je odgovorilo: 'Nisam robot, ja sam jednorog'.

Međutim, znanstvenici su s vremenom uočili da ljudi u razgovoru na specifičan način opisuju položaj predmeta u prostoru uzimajući u obzir odnose koji su najkorisniji za slušatelja. Umjetna inteligencija, čak i ona vrlo napredna, o prostoru govori drukčije. Pokazalo se da je razlika dovoljno velika da je znanstvenici prihvate kao temelj za novu vrstu Turingova testa. Konačno je ovih dana razvijena njegova interaktivna verzija koja nam omogućuje da sami vidimo koje izjave o prostoru uključuju alarm naših senzora za umjetnu inteligenciju.

Tim stručnjaka kreirao je 20 računalnih slika na kojima se vide ljudi, drveće, stolovi, knjige i drugi predmeti. Prizori su tako uređeni da se smještaj predmeta na njima uvijek može opisati na više načina.

Potom su od ljudi i računala tražili da odgovore gdje se neki predmet nalazi u odnosu na druge u okruženju. U pet slučajeva programi i ljudi dali su slične odgovore, no u ostalih 15 pojavile su se očigledne razlike. Primjerice, kad bi čovjek rekao da se šalica kave nalazi na stolu, program bi rekao da se nalazi lijevo od svjetiljke ili ispred stolice (pogledajte na ilustraciji). Tehnički govoreći, odgovor umjetne inteligencije nije bio pogrešan, međutim, nije bio onaj koji bi ljudi odabrali.

U izvješću koje je objavljeno još 2008. znanstvenici su objasnili kako je u prostornoj logici za ispravno obavljanje zadatka važno ljudsko prepoznavanje korisnosti informacije, odnosno opisa. 'Šalica se može nalaziti na tanjuriću, koji može biti na stolnjaku na stolu. No nije korisno opisati da se šalica nalazi na tanjuriću, jer je i tanjurić jednako mobilan kao šalica te informacija ne pomaže slušatelju da pronađe šalicu.'

Složeni mentalni procesi i jezik

Prostorne izjave zahtijevaju vrlo složene mentalne procese. Ljudi će prirodno isključiti određene moguće opise – primjerice 'u tanjuriću' ili 'iznad stola' jednostavno na temelju intuitivnog shvaćanja fizike, uporabe predmeta ili pak uobičajene uzajamne interakcije određenih parova predmeta.

No ovdje valja istaknuti da u nekim jezicima, primjerice u korejskom, u slučajevima kada se predmeti međusobno dodiruju, govornik specificira jesu li oni snažno ili labavo povezani umjesto da opisuje je li jedan od njih na ili u drugome. Čini se stoga da bi u korejskom jeziku odgovori umjetne inteligencije bili još prepoznatljiviji nego u engleskom. Naravno, novi test nije savršen – mi ljudi nismo toliko misteriozni da nas strojevi ne bi mogli, barem ponekad, prevariti.

Istražite sami interaktivnu verziju testa i provjerite možete li u 100 posto slučajeva prepoznati odgovor koji bi dalo računalo!

Važnost testa

Znanstvenici smatraju da će približavanje računalnog prostornog izražavanja ljudskom omogućiti da strojevi bolje obavljaju svoje zadatke. Primjerice, u vožnji nam neće davati savjete da skrenemo malo ulijevo ili u neku ulicu s imenom i prezimenom (ulice su često loše označene) nego će nam reći da skrenemo lijevo iza neke crvene zgrade ili velikog hrasta koje ćemo lakše uočiti.