Njihov cilj je izazvati bijes među ljudima, a onda od njega i profitirati. Sve je više kreatora online sadržaja, odnosno influencera, koji u svojim objavama bacaju raznorazne mamce u nadi da će se za njih uhvatiti bijes što većeg broja ljudi (engl. rage baiting) te da će onda uživati od blagodati velikog broja klikova, komentara, lajkova i dijeljenja
'Dobivam mnogo ružnih komentara. Svaki moj video s milijunima pregleda ima ih zahvaljujući hejterskim komentarima', kazala je za BBC 24-godišnja njujorška manekenka Winta Zesu, a koja je prošle godine od objava na društvenim mrežama zaradila 150.000 dolara.
U svojim videima ona dokumentira život njujorške manekenke, čiji je najveći problem u životu to što je prelijepa. Ono što ljudi koji komentiraju njezine objave često ne shvaćaju to je da Zesu zapravo glumi.
vezane vijesti
Što veći angažman, to veća zarada
Sadržaj koji mami bijes dizajniran je tako da bude manipulativan. Kako kaže socijalni psiholog, dr. William Brady, koji proučava interakciju ljudskog mozga s novim tehnologijama za BBC, negativan sadržaj se vrlo lako ukorijeni u ljudsku psihu.
'Kroz povijest smo morali na sve negativno obratiti posebnu pozornost, tako da su predrasude ugrađene u proces učenja i u našu pažnju', objašnjava on.
'Ako vidimo mačku, kažemo 'ajme, kako je slatka' i nastavljamo skrolati. Ali ako vidimo da netko radi nešto opsceno, potaknut će nas da objavu i komentiramo, a algoritam to smatra kvalitetnijim angažmanom. Što veći angažman, to će korisnik biti više plaćen', dodaje.
Stoga ne čudi to što neki kreatori sadržaja posežu za narativima koji će potaknuti zgražanje, bijes ili ljutnju kod ljudi. No zabrinjava to što onda dolazi do većeg osjećaja kolektivnog bijesa i alijenacije.
Kad bijes uđe u fokus izbora
Rage baitovi dolaze u raznim oblicima, od spornih recepata do napada na popularne pop zvijezde. No u izbornoj godini u SAD-u izazivanje bijesa kod publike proširilo se i na politiku.
'Uoči izbora došlo je do rasta broja takvih objava jer je to učinkovit način da mobilizirate potencijalne glasače', kaže dr. Brady za BBC.
Tijekom izbora u fokusu rasprava na društvenim mrežama više je bio bijes zbog određenog kandidata, a manje njegov politički program.
Istraga BBC-jeve dopisnice za istraživanje društvenih mreža Marrianne Spring pokazala je da su neki korisnici od mreža poput X-a zaradili tisuće dolara dijeleći sadržaj koji uključuje dezinformacije, slike generirane umjetnom inteligencijom i neutemeljene teorije zavjere.
Što kad prevlada negativan sadržaj?
Ljudi pretjerano izloženi negativnom sadržaju nerijetko se 'isključe' jer je iscrpljujuće cijelo vrijeme osjećati tako jake emocije.
'To ih odbija od vijesti i zbog toga ih izbjegava sve veći broj ljudi diljem svijeta', kaže Ariel Hazel, profesorica komunikacije i medija na Sveučilištu Michigan.
Drugi su pak zabrinuti zbog normaliziranja ljutnje izvan mreže i narušavanja povjerenja ljudi u sadržaj kojem su izloženi.
'Algoritmi pojačavaju bijes i tjeraju ljude da misle da je to normalno stanje', kaže socijalni psiholog Brady.
'Ekstreman sadržaj čini vrlo malen dio korisničke baze na društvenim mrežama poput X-a, no zbog algoritama se čini da su oni u većini', dodaje.
Što vlasnici društvenih mreža čine po tom pitanju?
U listopadu je izvršni direktor Mete Adam Mosseri objavio na Threadsu da su primijetili porast engagementa na objavama koje potiču bijes, dodajući da rade na tome da situaciju stave pod kontrolu.
Suparnička platforma X Elona Muska nedavno je pak najavila promjenu uvjeta za dodjelu naknada kreatorima sadržaja, prema kojoj će dobivati naknadu na temelju angažmana premium korisnika - poput lajkova, komentara i dijeljenja. Prethodno se ona temeljila na oglasima koje su gledali premium korisnici.
TikTok i YouTube omogućuju korisnicima da zarađuju od svojih objava ili da dijele sponzorirani sadržaj, ali imaju i pravo demonetizirati ili suspendirati profil koji objavljuje dezinformacije. X takve smjernice - nema.
