Nakon četiri godine korištenja talijanski grad zamijenio je softver otvorenog koda OpenOffice za Microsoftove proizvode. Razlog? Troškovi implementacije i održavanja bili su preveliki
Rasprava oko toga trebaju li tijela lokalne uprave i samouprave koristiti softver otvorenog koda ili vlasnički softver poput Microsoftovog traje već dugo.
Zagovornici prvog obično upiru prstom u uštede koje donosi softver bez licenci, dok drugi tvrde kako za vlasnički softver treba tek kratka obuka, a nudi i više značajki. Nedavno objavljena studija slučaja iz Italije ide u prilog zagovornicima potonjeg.
Od 2011. do 2014. godine općina Pesaro u regiji Marche obučila je svojij 500 zaposlenika kako bi mogli koristiti OpenOffice. No, prošle godine odlučili su se vratiti u okrilje Microsofta i Officeu 365.
Prema istraživanju koje je proveo Netics Observatory - za što su platili općina Pesaro i Microsoft - gradska administracija moći će uštedjeti do 80 posto ukupnog troška vlasništva softvera, što uključuje instalaciju, IT podršku, pretplatu i drugo) prijeđe li s OpenOfficea na Office 365.
Uštede su uglavnom povezane uz neočekivane i značajne troškove instalacije, kao i prepreke prilikom korištenja pojedinih značajki. Tako, recimo, nisu mogli zamijeniti Access i Excel, pa su koristili hibridno rješenje i oba sustava istovremeno. S katastrofalnim rezultatima, navedeno je u izvješću.
Naročitim problemom pokazala se repaginacija i prilagodba brojeva u dokumentima, nužna zbog toga što OpenOffice i Microsoft Office nisu kompatibilni. To je općinarima odnijelo puno vremena i truda: procijenili su kako je svaki dan oko 300 zaposlenika moralo provesti do 15 minuta kako bi riješilo probleme te vrste.
OpenOffice se pokazao prilično sporim kad bi ga se koristilo za aktivaciju aplikacija koje općina koristi za upravljanje raznim odjelima. IT podrška zaposlenicima bila je nužna, što je povećalo troškove.
Ukupno gledano, u Neticsu procjenjuju kako su ti troškovi godišnje narasli na 530,38 eura po korisniku tijekom pet godina korištenja softvera otvorenog koda. Isti trošak za Office 365 bio bi 197,49 eura po glavi, zato što su radnici bolje upoznati s Microsoftovim proizvodima i zato što je taj softver kompatibilniji s različitim formatima datoteka. Trošak bi bio i niži da su uključene uštede vezane uz alate za komunikaciju i suradnju (Skype for Business, Yammer).
Osim što je studiju platio Microsoft, treba imati na umu kako su njome uspoređuju dva proizvoda koja nisu posve identična, niti imaju iste mogućnosti. No, rezultati daju naslutiti kako pravi suparnik divu iz Redmonda neće biti OpenOffice ili LibreOffice već Google, koji također nudi niz uredskih alata u računalnom oblaku.
Više:ZDnet