Naime, šest seizmologa i jedan dužnosnik vlade u Italiji optuženi su za ubojstvo jer navodno nisu na vrijeme upozorili javnost na opasnost od potresa koji je 6. travnja 2009. pogodio L'Aquilu i odnio 300 života.

Neki ljudi smatraju da je tim trebao znati što se sprema na temelju ranijih podrhtavanja tla, međutim, znanstvenici ističu da to nije njihova greška.

'Mi ne možemo naročito dobro predvidjeti potrese', rekao je seizmolog John Vidale, profesor na Sveučilištu u Washingtonu.

'Tlo često zna podrhtavati, a da to ne završi velikim potresom. U ovim podrhtavanjima nije bilo ničega neobičnog što bi upućivalo da će se dogoditi', rekao je seizmolog.

Dimitar Ouzounov, profesor na Sveučilištu Chapman u Kaliforniji kaže da je dan kada će znanstvenici moći predviđati potrese još daleko, iako je u tom području ostvaren značajan napredak.

Vidale ističe da bi točno predviđanje potresa bilo jednako čudu jer u tom poslu još ima previše nepoznanica.

'Jedan problem je taj što ne znamo koliki je stres potreban da dođe do pucanja u rasjedu. Drugi je da još ne znamo koliki je trenutačan stres prisutan. Možemo mjeriti samo kako se tlo deformira. Ako ne znamo nijedan od ovih čimbenika, prilično je teško otkriti kada će doći do pucanja i snažnog drmanja zemlje.'

Stručnjaci ističu da je područje L'Aquile također geološki vrlo složeno. U tom se kraju odvija nekoliko tektonskih procesa. Jadranska mikro ploča ponire ispod apeninske s istoka prema zapadu. Istovremeno se sudaraju euroazijska i afrička ploča. U tom procesu nastale su Alpe.

Neki znanstvenici misle da bi se potresi ipak mogli predviđati na temelju povećanja razina plina radona u atmosferi koji prije kataklizme iz rasjeda počinje izlaziti u atmosferu. Ouzounov i njegov tim zabilježili su takve anomalije prije potresa 11. ožujka u Japanu.

Međutim, nitko do sada nije uspio predvidjeti potres na temelju atmosferskih podataka. I radon i brojni drugi pokazatelji, poput neobičnog ponašanja životinja, pokazali su se nepouzdanima.