No američki su znanstvenici početkom tjedna u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences objavili studiju prema kojoj je u fosilu ženke komarca starom 46 milijuna godina otkrivena krv neke drevne životinje.

Znanstvenici su već ranije znali pronalaziti ostatke drevnih kukaca koji su se hranili krvlju. Međutim, njihove su prehrambene navike uglavnom uvijek bile utvrđivane na temelju anatomije i nalaza parazita u njihovim probavnim sustavima. No u novom istraživanju, koje je proveo tim stručnjaka pod vodstvom Dalea Greenwalta iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, definitivno su pronađene molekule iz krvi.

'Trbuh ovog komarca punog krvi je poput balona koji samo što ne prsne. Vrlo je krhak', rekao je Greenwalt. 'Vjerojatnost da će se fosilizirati prije nego što se raspadne bila je beznačajno mala', dodao je.

Ništa od kloniranja dinosaura

Odlično očuvani ostaci komarca nisu pronađeni u jantaru, kao u SF blockbusteru i većini paleontoloških nalaza, već u okamenjenim naslagama mulja u Montani. Fosil je pronađen prije 30 godina no tek je nedavno ponovno otkriven u arhivi muzeja. Stručnjaci pretpostavljaju da je komarac, prije nego što je potonuo na dno, bio zarobljen u algama, odnosno u njihovim ljepljivim izlučevinama.

Nažalost, nakon 46 milijuna godina DNK žrtve odavno se raspala na dijelove koji su previše mali da bi bili upotrebljivi za neko kloniranje životinja. Vrijeme poluraspada DNK je oko 521 godinu. To znači da je djelovanjem enzima razorena polovina veza između nukleotida od kojih je DNK izgrađena. Drugim riječima može se očekivati da se u otkrivenom komarcu do danas očuvalo oko 0,001 posto DNK. Osim toga u to su vrijeme dinosauri već bili odavno izumrli pa krv najvjerojatnije pripada nekom drevnom sisavcu.

Važnost otkrića

No stručnjaci ističu da je nalaz ipak vrlo vrijedan jer su u njemu očuvane neke druge molekule iz krvi. Prije svega pronađene su velike količine željeza i organske molekule porfirina koji su sastavni dijelovi hemoglobina u crvenim krvnim stanicama kralježnjaka. Porfirini su također u različitim količinama prisutni u gotovo svim organizmima od mikroba do ljudi. Budući da se pokazalo da su vrlo stabilni, trebali bi omogućiti proučavanje brojnih odavno izumrlih životinja i biljaka.

Greenwalt kaže da njihovo otkriće također ide u prilog osporavanim tvrdnjama paleoantropologinje Mary Schweitzer s North Carolina State Universityja koja je u svojoj studiji objavila da je pronašla tragove hemoglobina u kostima dinosaura.

Konačno na temelju otkrića može se zaključiti da su komarci postojali mnogo ranije nego što se mislilo te da su se mogli hraniti čak i krvlju dinosaura.