Američki znanstvenici javljaju da su otkrili strukturu i proces funkcioniranja moćnog stroja za ubijanje bakterija koji bi u skoroj budućnosti mogao postati alternativa antibioticima
U izvješću predstavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences znanstvenici sa sveučilišta Monash, Rockefeller i Maryland objasnili su kako bakteriofag PlyC ubija bakterije koje uzrokuju brojne infekcije od upale grla preko upale pluća do tzv. streptokoknog toksičnog šok sindroma.
Bakteriofagi, virusi koji napadaju i ubijaju bakterije pomoću posebnih proteina lizina, istraživali su se kao mogući lijek još 1919. Međutim, fagna terapija napuštena je nakon otkrića antibiotika 1940-ih.
Američki je tim posljednjih šest godina proveo u dešifriranju atomske strukture PlyC-a kako bi razotkrio njegova izuzetna antibakterijska svojstva. Dr. Sheena McGowan iz School of Biomedical Sciences kaže da je PlyC pomalo nalik na svemirski brod.
'PlyC je sastavljen od devet odvojenih proteinskih dijelova koji se okupljaju kako bi formirali vrlo učinkoviti stroj za ubijanje bakterija', rekla je dr. McGowan i dodala: 'Zapravo nalikuje letećem tanjuru s dvije bojne glave. Djeluje tako da se veže na površinu bakterije pomoću osam mjesta za pristajanje smještenih na jednoj strani tanjura. Dvije bojne glave potom probijaju površinu stanice i brzo ubijaju bakteriju.'
Ashley Buckle kaže da je PlyC, koja napada streptokokne bakterije, jako zanimljiv za buduća istraživanja mogućih lijekova.
'PlyC se u svojem čistom obliku pokazao sto puta djelotvornijim u ubijanju nekih bakterija od bilo kojeg lizina, čak je moćniji od varikine', rekla je dr. Buckle.
Bakteriofag ili, kraće, fag, specifičan je bakterijski virus koji se umnožava na račun bakterija i živi kao parazit u njima. Kada nađe bakteriju, inficira je, zaustavlja proces njezina razmnožavanja i umjesto toga započinje proces izgradnje mnoštva novih faga. Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju te započinju novi krug napada.
U medicini se nastoji iskoristiti njihova sposobnost razaranja bakterijskih stanica čime bi oni trebali postati zamjena za antibiotike zbog sve bržeg razvoja rezistencije nekih bakterija. Do sada na ovom principu u medicini nisu razvijene primjenljive metode zbog visoke nestabilnosti faga u čovječjem organizmu kao i problema da organizam brzo prepoznaje fage kao strano tijelo, razvija specifičnu imunološku reakciju i uništava ih.
