U novom izvješću predstavljenom u časopisu New Scientist stručnjaci tvrde da bi solarne elektrane, kakve posljednjih godina niču u pustinjama Kalifornije, Španjolske i Sjeverne Afrike, mogle energiju Sunca pretvarati u kemijsku koja bi tako jednoga dana potpuno zamijenila naftu.

Naime, od 2008. godine europski konzorcij na čelu s Athanasiosom Konstandopoulosom iz grčkog Centra za istraživanje i tehnologiju radi na 100-kilovatnoj pilotskoj elektrani koja uz pomoć sunčevog svjetla iz vodene pare stvara vodik. Elektrana je smještena u solarnom tornju postrojenja Plataforma Solar de Almeria kraj Seville u Španjolskoj te zrcalima prikuplja sunčevu energiju.

Znanstvenici sada javljaju da bi elektrana istim procesom mogla molekule ugljikovog dioksida pretvarati u ugljikov monoksid, koji bi pak u kombinaciji s vodikom stvarao ugljikovodično gorivo slično fosilnom.

Postrojenje je opremljeno keramičkim reaktorom nalik na košnicu, prošaranim kanalima presvučenim mješavinom željeznog i cerijevog oksida. Koncentrirana sunčeva energija zagrijava reaktor na oko 1200 stupnjeva Celzijusovih, čime se iz oksida odstranjuje kisik. Reaktor se potom hladi na oko 800 stupnjeva Celzijusovih. Kada se kroz njega propušta vodena para, osiromašeni oksidi iz nje oduzimaju kisik te ostaje čisti vodik. Tim tvrdi da je u svojim testovima uspio pretvoriti u vodik oko 30 posto pare.

Konstandopoulos i njegovi kolege ističu da su nedavno istom tehnologijom uspjeli razbiti ugljikov dioksid u ugljikov monoksid. Dva reaktora mogla bi tako paralelno stvarati vodik i ugljikov monoksid koji bi se već poznatim procesima mogli pretvarati u sintetičko gorivo.

Metodom koja je poznata kao Sabatierov proces dva plina se zagrijavaju u nazočnosti katalizatora na bazi nikla te nastaje metan ili pak metanol. U Fischer-Tropschovom procesu uz katalizator na bazi željeza stvaraju se tekuća ugljikovodična goriva.

Ova metoda omogućila bi i bolju eksploataciju CO2 koji nastaje u klasičnim elektranama na fosilna goriva, čime bi se riješio problem njegova skladištenja, odnosno nepoželjnih emisija. Osim toga, ističe Konstandopoulos, ona bi riješila problem skladištenja i transporta vodika koji bi mogao usporiti razvoj gospodarstva budućnosti utemeljenog na vodiku.

'Ugljikovodici su najbolji izvori energije koje imamo – priroda je to već potvrdila', kaže Konstandopoulos. 'Samo trebamo pronaći način da ih ne koristimo kao primaran izvor energije.'

Konačno, što je vrlo važno, proizvodnja sintetičkih goriva omogućila bi da motori automobila ostanu više-manje isti.