Zemlje Europe, Bliskog istoka i Afrike ocjenjivane su u devet kategorija, uključujući poreze, upravljanje, dostupnost kvalificiranih radnika te javno zdravlje i održivost
Švicarska je proglašena najatraktivnijom za poslovanje u nedavnoj anketi koja je obuhvatila 33 zemlje u Europi, na Bliskom istoku i u Africi (EMEA). Većina najviše rangiranih zemalja koje se smatraju najboljima za poslovanje bile su u sjevernoj Europi, pokazala je anketa PwC-a.
PwC-ov Indeks privlačnosti privatnog poslovanja za 2023. obuhvatio je zemlje unutar regije EMEA, ocjenjujući ih prema devet kategorija i promatrajući 64 niza brojeva u njima. Prosudbe su bile od 'u nastajanju' do 'vodećih' u svakom odjeljku kada se govorilo o privlačnosti zemalja za privatne tvrtke, piše Euronews.
Na ljestvici je Francuska bila pri dnu vodećih zemalja, onih s najvišim ocjenama, a Estonija je zatvorila redove druge najbolje kategorije, onih koji 'napreduju'. Zemlje s ocjenom između 40 i 50 opisane su kao 'mjesta u razvoju' za tvrtke, a one pri dnu popisa kao 'jurisdikcije u nastajanju', među kojima Grčka ima najvišu ocjenu.
Hrvatska se, tim rečeno, nalazi pri samom dnu. Ispred nje su Slovačka i Bugarska, a bolji smo jedino od Kenije i Nigerije.
Među prvim zemljama, Švedska, Njemačka i Nizozemska popravile su svoj plasman u usporedbi s prošlogodišnjom anketom, a Norveška je pala s drugog mjesta na šesto 2023. Otkako je izvješće objavljeno prije tri godine, pozicija Ujedinjenog Kraljevstva ostala je ista - na sedmom mjestu. Visoka inflacija i nagli porast troškova života ostavili su traga i na ovoj studiji, pri čemu su razvijene zemlje imale niža očekivanja rasta BDP-a i skokovite troškove.
Izvješće, međutim, naglašava važnost čimbenika izvan rasta BDP-a ili drugih financijskih brojki u korist pokazatelja koji govore o dugoročnim osnovama.
PwC-ov njemački partner Peter Englisch piše u izvješću: 'To uključuje jačanje otporne infrastrukture, poticanje uspješnog startup krajolika s različitim načinima financiranja, obvezu pravno jasno definiranih net zero ciljeva i zagovaranje rodnih politika usmjerenih na budućnost u kombinaciji sa snažnim javnim upravljanjem.'
Prema izvješću, Švicarska je najjača u kategorijama koje se bave startup ekosustavom, privatnim poslovnim krajolikom, porezima i regulativom te obrazovanjem i vještinama. Švedska je također dobila visoku ocjenu jer pruža pozitivno i poticajno okruženje za privatna poduzeća, kao i novoosnovana poduzeća, ali je nadmašila najboljeg kandidata i postigla najvišu ocjenu za održivost i klimu. Društvena odgovornost i upravljanje, javno zdravstvo te tehnologija i infrastruktura također su bili viši u Švedskoj nego u Švicarskoj. Njezin je makroekonomski pokazatelj bio najniži od sve 33 zemlje.
Izvješće sugerira da je ključno ne fokusirati se samo na jedan ili dva atributa, kao što je ponuda niskih poreznih stopa, nego pronaći ravnotežu u svim kategorijama kako bi zemlja dugoročno postala atraktivna za tvrtke.
Također je istaknuto da je Njemačka, koju su posljednjih mjeseci naširoko nazivali 'bolesnikom Europe', nakon što je pretrpjela tehničku recesiju i visoku inflaciju, ipak uspjela povećati svoju ukupnu privlačnost među poduzećima, skočivši s četvrtog mjesta na treće. Startup ekosustav u zemlji smatran je vrlo atraktivnim, ocjene za tretiranje privatnih poduzeća bile su visoke, a nudila je dobru tehnologiju i infrastrukturu. Međutim ocjene održivosti i društvene odgovornosti u Njemačkoj bile su umjerene, odnosno niske.
Ako se procjenjuje samo po startup ekosustavu, Ujedinjeno Kraljevstvo se smatralo zemljom u koju treba otići, dok su tehnologija i infrastruktura ocijenjene najboljima u Nizozemskoj. Portugal i Španjolska dobili su pak visoke ocjene u pogledu makroekonomskih očekivanja. Javno zdravstvo, društvena odgovornost i upravljanje dobili su u prosjeku najniže ocjene među svim zemljama.