Uz sve bliži dan izbora EU, polako raste zabrinutost u vezi s dezinformacijama i sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom (AI). Europska komisija je u ožujku objavila preporučene mjere za digitalne platforme s više od 45 milijuna korisnika sa sjedištem u EU-u mjesečno 'za ublažavanje sistemskih rizika na internetu koji mogu utjecati na integritet izbora'.

Osim toga, mnoge su se platforme obvezale na EU-ov Kodeks prakse o dezinformacijama 'kako bi se bavile dezinformacijama u svojim uslugama', rekao je glasnogovornik Komisije. Stručnjaci koji su proučavali prethodne izbore u europskim zemljama primijetili su da dezinformacije mogu imati nekoliko oblika s glavnim narativima usmjerenim na klimatske promjene, imigraciju i podršku Ukrajini.

'S obzirom na vrlo specifičnu prirodu izbora za EU, mislimo da će se situacija u većini slučajeva razložiti na nacionalnoj razini', rekao je za Euronews Next Tommaso Canetta, zamjenik direktora za provjeru činjenica Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO). 'Očekujemo da će glavni narativi dezinformacija imati vrlo nacionalne i lokalne nijanse'.

Roberta Schmid, glavna urednica za Njemačku i Austriju američke tvrtke NewsGuard koja ocjenjuje stranice s vijestima, slaže se da će se lažne tvrdnje o ukrajinskim izbjeglicama i politici klimatskih promjena vjerojatno proširiti. Također je primijetila da je 'mnogo lažnih tvrdnji osobne prirode, što znači da se mnogo njih odnosi na ciljane političare'.

Oni koji provjeravaju činjenice gledaju na 'razinu rizika', ali i na 'koliko se tvrdnja širi' kako bi odabrali one koje će demantirati i ispravljati. Deepfake audio glavna je briga kada su u pitanju dezinformacije umjetnom inteligencijom.

Što se tiče umjetne inteligencije, Schmid kaže da je to 'dodatni rizik povrh rizika koji je već bio prisutan'. 'Deepfakeovi postoje već neko vrijeme. Problem je u tome što su sve bolji i bolji, pogotovo sad kada postoje glasovne deepfake objave koje su iznimno uvjerljive,' rekla je. Canetta dodaje da iako je generativna umjetna inteligencija napravila tehnički skok u posljednjih nekoliko mjeseci, slike i videozapisi generirani umjetnom inteligencijom još uvijek nisu dovoljno dobri da bi ponudili potpuno realnistične rezultate.

Međutim, zvuk generiran umjetnom inteligencijom može proći kao stvaran zbog nedostatka vizualnih tragova. 'Prosječnom je korisniku problem otkriti umjetno podrijetlo sadržaja' rekao je Canetta. Tijekom slovačkih izbora 2023., Michal Šimečka, čelnik Progresističke stranke, bio je žrtva kampanje dezinformiranja s lažnom snimkom na kojoj razgovara s novinarom o lažiranju glasova, prema više izvješća.

'Ovo je nezgodno, jer za raskrinkavanje ovakve vrste sadržaja potrebno dulje vrijeme, što je problematično kod izbora koji traju relativno kratko', dodao je Canetta. Većina europskih političkih stranaka potpisala je kodeks ponašanja za izbore kojim se obvezuje da će se 'suzdržati od proizvodnje, korištenja ili širenja obmanjujućeg sadržaja'.

Novi kodeks ponašanja ima za cilj osigurati 'transparentne i poštene' izbore za EU.

Kodeks prakse o dezinformacijama također kaže da se potpisnici obvezuju da će se pozabaviti problemima poput 'zlonamjernih deepfakeova'. Međutim, trenutno ne postoji siguran sustav za njihovo otkrivanje. Stručnjaci su također upozorili da korisnici ne bi trebali vjerovati AI chatbotovima, koji su podložni 'halucinacijama' te mogu komunicirati lažne informacije na vrlo realističan način.

Jedan od fenomena potaknutih umjetnom inteligencijom koji izaziva sve veću zabrinutost je stvaranje pornografskih deepfake-ova kao oružja protiv kandidatkinja. Talijanska premijerka Giorgia Meloni bila je jedna od njih i traži odštetu od 100.000 eura, izvijestio je BBC.

Alati za borbu protiv dezinformacija na društvenim platformama

Europska komisija je 24. travnja organizirala 'stres test' pozivajući sve vrlo velike platforme i tražilice. 'Sudionici će raditi na scenarijima u kojima bi se za rješavanje incidenata mogli koristiti alati i mehanizmi. 'Vježba će se koristiti za sve sudionike da objasne svoje planove, procedure i politike', dodao je glasnogovornik.

Suočeni s povećanim nadzorom nakon prethodnih skandala, nekoliko platformi društvenih medija poduzelo je nekoliko mjera za povećanje praćenja dezinformacija. TikTok, u vlasništvu kineske tvrtke Bytedance, uspostavio je EU online izborni centar, dodajući da je 30 posto europarlamentaraca prisutno na platformi. 'Radimo s 15 organizacija za provjeru činjenica diljem svijeta koje podržavaju više od 40 jezika', rekla je tvrtka, dodajući da su videozapisi s 'neprovjerenim sadržajem' označeni te se ne pojavljuju u feedu 'For You'.

Tjednima nakon TikTokove objave, Meta je također rekla da je uspostavila vlastito operativno središte za izbore 'kako bi identificirali potencijalne prijetnje i uveli mjere u stvarnom vremenu'. U zasebnoj izjavi, matična tvrtka Facebooka rekla je da planira početi označavati sadržaj generiran umjetnom inteligencijom u svibnju 2024.

Google je također okupio svoju radnu skupinu za borbu protiv dezinformacija Jigsaw i priprema se pokrenuti kampanju u pet zemalja EU-a, navodi Reuters. Tvrtka je također započela s uvođenjem ograničenja na upite vezane uz izbore postavljene svom Gemini AI chatbotu. Platforma društvenih medija X, bivši Twitter, nije objavila nikakve najave u vezi s izborima.

Tvrtke se suočavaju s kaznama do šest posto svog godišnjeg globalnog prihoda ako se ne pridržavaju Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtijeva od platformi ublažavanje izborne manipulacije.

Stručnjaci kažu da birači trebaju biti oprezni

Važno je provjeriti izvor informacija koje se dijele, pogotovo zato što se web stranice mogu stvoriti kako bi oponašale pouzdane medije. 'Razmislite prije dijeljenja, pogledajte izvor sadržaja koji namjeravate podijeliti, pogledajte što govore drugi izvori. Tradicionalni mediji, čak i ako ponekad šire dezinformacije, i dalje predstavljaju najpouzdaniji izvor informacija', dodao je Canetta .

'Njegujte zdrav skepticizam bez upadanja u zamku nevjerovanja ničemu što vidite. Pravi put se nalazi negdje u sredini'.