Naime, osim samog iznosa koji je potrebno izdvojiti za galon (3,78 litara) benzina, u obzir je uzet i omjer plaćene cijene u odnosu na prosječnu kupovnu moć građana.

Tako primjerice Norvežani galon benzina plaćaju 54 kune, odnosno čak 14,3 kune po litri, no zato prosječno dnevno primanje u toj zemlji iznosi čak 1.500 kuna pa im mjesečni trošak goriva čini udio od svega 3,6 posto u budžetu.

Usporedbe radi, Venezuela ima uvjerljivo najjeftiniji benzin na svijetu pa tako galon ondje košta 22 lipe, što znači da je za litru benzina potrebno izdvojiti tek šest lipa. Drugim riječima - više ćete platiti šalicu kave, nego pun rezervoar goriva. Ne čudi stoga to što u Venezueli nećete pronaći mnogo hibridnih automobila, no isto vrijedi i za većinu zapadnjačkih proizvoda. Zemlja je siromašna, a životni standard nizak pa potoci praktički besplatnog goriva i nisu neka utjeha tamošnjim stanovnicima.

Prema omjeru uloženog i dobivenog, u sam vrh se smjestio SAD gdje galon benzina košta 20-ak kuna, a prosječna primanja po danu premašuju iznos od 800 kuna. To znači da Amerikanci, unatoč potrebi za prevaljivanjem većih udaljenosti, na gorivo troše svega 2,5 posto budžeta. Bloomberg navodi da svega pet zemalja uživa bolji odnos životnog standarda i cijena goriva od kojih su četiri članice OPEC-a.

A kako stojimo mi?

Hrvatska je po cijeni benzina 23. rangirana zemlja na popisu, no isto tako smo zauzeli visoko 13. mjesto kad se u obzir uzme koliko nas u odnosu na dnevna primanja ono košta. Poslovni magazin ne navodi podatke o udjelu troška goriva u našem budžetu, no vjeruje kako bi povlačenje sredstava iz europskih fondova za moderniziranje infrastrukture trebalo promijeniti naš energetski status nabolje.

Kompletan pregled možete pronaći klikom na link ovdje