Istraživanje pokazuje uznemirujući tehnološki trend uzrokovan rapidnim razvojem umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija možda ima veći utjecaj na okoliš nego što smo mislili. U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Joule, tim istraživača je otkrio da AI može potkopati nastojanja reduciranja emisija ugljika konzumiranjem 'količine energije koju potroši zemlja veličine Švedske'.
Eksponencijalni rast tehnologije do ove bi razine mogao dovesti već kroz nekoliko godina, tvrdi Alex de Vries, doktorand na VU školi za biznis i ekonomiju u Amsterdamu i autor rada. De Vries u studiji objašnjava da veliki jezični modeli poput ChatGPT-a koriste ogromne setove podataka kojima treniraju umjetnu inteligenciju. 'Ako ćete trošiti puno resursa na osposobljavanje i testiranje takvih modela, to bi moglo dovesti do velikog rasipavanja energije', upozorio je.
vezane vijesti
Treniranje AI modela troši puno struje, no to nije jedini problem. De Vries tvrdi da je Google prijavio kako je 60 posto potrošnje energije na AI između 2019. i 2021. otpalo na takozvanu 'fazu zaključivanja proizvodnje'. Nakon što se modeli istreniraju, prebacuju se u zaključnu fazu gdje generiraju informacije zavisno o novim unosima, piše Gizmodo. Dok su dosadašnji radovi u obzir uzimali energiju potrošenu treningom umjetne inteligencije, de Vries kaže da se za ispravnu procjenu mora uzimati potrošnja tijekom cijelog životnog ciklusa AI sustava.
Proizvodnja energije odgovorna je za više od tri četvrtine globalne emisije plinova staklenika, piše Međunarodna agencija za energiju. Pumpanje ovih plinova u atmosferu dovodi do zagrijavanja planeta, a čovječanstvu ponestaje vremena za zaustavljanje tog opasnog procesa.
'Uz povećanu produkciju koja nas čeka idućih par godina, do 2027. će novoproizvedeni AI uređaji biti odgovorni za jednaku količinu potrošnje energije kao moja rodna Nizozemska', rekao je de Vries u razgovoru za Insider. 'Ovo je, usporedbe radi, otprilike ista količina energije koju troše zemlje poput Švedske i Argentine', istaknuo je.
Dok AI proizvodi postaju sve prihvaćeniji i rašinerniji, potražnja za AI čipovima je u porastu, a Nvidia navodno planira investirati 13.5 milijardi dolra u drugi kvartal 2023., piše u studiji.
'Porast od 141 posto u kompanijinom segmentu za podatkovne centre u usporedbi s prošlim kvartalom potvrđuje brzorastuću potražnju za AI proizvodima, što će dovesti do znatnog porasta utjecaja umjetne inteligencije na okoliš', napisao je de Vries. 'Primjera radi, kompanije poput Alphabetovog Googlea mogle bi dramatično povećati potražnju za energijom ako generativni AI posane integralnim dijelom Google pretrage', dodao je.
De Vries naglašava da njegov rad opisuje najgori mogući scenarij, no da je puno izvjesnije da će se, uz razvoj AI tehnologije, također razviti štedljivije metode koje mogu podržati AI. Unatoč konačnom rezultatu, kaže, proizvođači umjetne inteligencije moraju imati obzira o tome kada i kako koriste tu tehnologiju.
'Svatko bi trebao voditi računa o tome trebaju li ubaciti AI u svoje aplikacije', rekao je u razgovoru za Insider. 'Ne radi se o magičnom lijeku za sve', zaključio je.
