Godina na izmaku vjerojatno je bila najbolja za istraživanje svemira još od 1969. godine.

Velikih događanja bilo je pregršt: od lansiranja svemirskog teleskopa James Webb i raketnog sustava Space Launch Systema (SLS), preko testiranja obrane od asterioida (misija DART), prve fotografije crne rupe u središtu Mliječnog puta, dovršetka kineske svemirske postaje Tiangong, otkrića mogućeg oceana na Saturnovu mjesecu Mimasu i brojnih egzoplaneta...

Godina pred nama daje naslutiti kako bi mogla donijeti još veće korake naprijed, ako će gospodarska i geopolitička situacija to dozvoliti. Evo što možemo očekivati.

1) Veća gužva na tržištu lansiranja

Tijekom 2023. godine moglo bi se pojaviti još više svemirskih letjelica nove generacije. Nije riječ samo o velikim raketama koje mogu ponijeti puno tereta poput Starshipa tvrtke SpaceX ili Vulcana iz United Launch Alliance, već i nizu manjih i srednje velikih raketa niskih troškova koje je moguće često koristiti.

Među njima bi mogle biti Terran 1 tvrtke Relativity, Rocket 4 (Astra), RS1 (ABL Space Systems), One (Rocket Factory Augsburg) i Prime (Orbex).

Ulazak novih letjelica mogao bi spustiti cijene i povećati dostupnost lansiranja. Trenutni veliki igrači morat će se naraditi kako bi zadržali stečenu prednost.

2) Veliki iskoraci u Velikoj Britaniji, Kini i Indiji

Međunarodna svemirska scena nastavit će rasti. Iako se puno očekuje od Europe, na oku treba držati i Veliku Britaniju, Kinu te Indiju. Britanci bi trebali dobiti svoje prvo lansiranje iz svemirske luke Cornwall, u sklopu projekta Start Me Up Virgin Orbita. Kina je puno napravila tijekom ove godine i vjerojatno neće usporiti tijekom iduće.

Što se Indije tiče, vjerojatno će Indian Space Research Organization biti prilično aktivna, kao i tamošnji startup Skyroot.

3) Nastavak rasta satelitskih komunikacija i promatranja Zemlje

Uz lansiranja, tijekom iduće godine treba očekivati sve više velikih i malih satelitskih konstelacija, što će povećati pritisak na industrije satelitskih komunikacija i promatranja Zemlje.

Recimo, Amazonov projekt Kuiper trebao bi napokon krenuti iduće godine, dok bi u njenoj drugoj polovici Pixxel trebao lansirati šest satelita za hiperspektralno snimanje u visokoj razlučivosti.

Budući se očekuje rast tih tržišta do kraja desetljeća, ne čini se izvjesnim kako će novi igrači izgurati postojeće. Ali, moglo bi doći do većeg prihvaćanja usluga kakve nudi, recimo, Starlink i većeg stupnja korištenja satelita za, primjerice, poljoprivredu ili rudarstvo.

4) Upravljanje kapitalom odredit će pobjednike i gubitnike

Makroekonomska situacija je loša. Visoka inflacija, visoke kamatne stope i visoka razina nesklonosti riziku znače kako će do gotovine biti teže doći nego dosad. Već je u 2022. zabilježeno stvarno usporavanje investicija, a tvrtke koje su izlistane na burzi nisu pokazale dobre rezultate.

Iako negativni trendovi pomalo posustaju, upravljanje kapitalom bit će ključno za preživljavanje startupova. Investitori će tražiti tehničke prednosti i stvarni tržišni potencijal više nego prije.

5) Privatnih astronauta bit će više nego ikad prije

Još do prije deset godina ideja privatnih astronauta bila bi smiješna. Tijekom prošle godine blizu 20 ljudi je iskusilo podorbitalni let raketom New Shepard tvrtke Blue Origin, a još je njih četvero letjelo do Međunarodne svemirske postaje letjelicom Ax-1 Axiom Spacea.

Taj će broj tijekom 2023. godine biti dostignut i premašen. U Axiomu idući let do Međunarodne svemirske postaje planiraju već početkom godine, a trebao bi krenuti i privatni program svemirskih letova Polaris Dawn milijardera Jareda Isaacsona.

6) Više aktivnosti na Mjesecu i oko njega

Ovu godinu završavamo pothvatom Mission 1 tvrtke ispace, prvog svjetskog potpuno privatno financiranog Mjesečevog landera. U 2023. još će ih krenuti prema najbližem nam nebeskom tijelu: Blue Ghost (Firefly Aerospace) i Peregrine (Astrobotic) su među njima, piše Tech Crunch.