'Jedan od naših glavnih ciljeva je definirati, opisati i izmjeriti hrvatsku IT industriju, drugi je da našim tvrtkama otvorimo izvozna tržišta, treći da se pozabavimo ukidanjem administrativnih barijera, a četvrti je ubrzavanje procesa digitalizacije. Izazova je mnogo i bitno nam je da ih adresiramo jer mi smo jedna od najbrže rastućih industrija. Potrebno je napraviti jedinstveni brend hrvatske IT industrije i tako nastupati na svjetskom tržištu', istaknuo je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT pri HGK, otvarajući konferenciju Digital&Tech u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, čiji je cilj sagledati isprepletenost IT industrije, društva i države te predstaviti iskustva drugih zemalja EU i načine kako se kroz digitalizaciju može povećati konkurentnost gospodarstva.

'Hrvatskoj je na raspolaganju 2 milijarde kuna iz EU fondova samo za IT sektor, a mi zasad povukli samo mali dio toga. Tu moramo pojačati napore, a Udruženje želi biti aktivan partner javnom sektoru u informatizaciji gospodarstva', poručio je Barišić. Naglasio je važnost integracije IT-a s drugim industrijama, zahvalio se Komori na razvoju izvoza i pozvao sve zainteresirane da se uključe u rad Udruženja. 

Predavanjem pod nazivom 'Pokazatelji IT industrije – nova metodologija za digitalno doba' Boris Žitnik iz OmniaConsulta i Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja predstavili su rezultate analize hrvatske IT industrije od 2008. godine do danas, koje je provelo Udruženja za IT HGK.

'Prihod IT industrije je iznosio oko 19 milijardi kuna u 2016. i kontinuirano raste već godinama. IT usluge i softverska poduzeća čine veliku većinu ključnih IT prihoda, dok je udio proizvodnje dosta malen. Gotovo 80 posto industrije nalazi se u Zagrebu od 15 milijardi kuna. Sektor zapošljava preko 25.000 ljudi, a izvoz čini 28 posto ukupnog prihoda, što je lijep rezultat', pojasnio je Žitnik, naglasivši da gotovo 6 milijardi kuna novostvorene vrijednosti u prošloj godini pokazuje da se radi o jednoj žilavoj industriji koja raste i kad cjelokupno gospodarstvo pada.

'Preko 80 posto direktora domaćih IT tvrtki željeli bi znati što mogu učiniti da im zaposlenici budu zadovoljniji i lojalniji, a također ih zanima koje IT tehnologije koriste druge kompanije da mogu prilagoditi svoje proizvode. Iako Hrvatska generalno prati globalne trendove u industriji, trebalo bi kreirati nova istraživanja, da se prate stvarne potrebe industrije', kazao je Subotičanec.

Na panel raspravi o pokretačima IT industrije pod moderatorskom palicom Ivana Maglića iz Gartnera raspravljali su Goran Mrvoš iz tvrtke Infosit, Boris Žitnik i Plamenko Barišić.

Mrvoš je istaknuo da je turistička branša izvozno orijentirana pa tvrtke moraju pratiti globalne trendove u digitalizaciji kako bi bile konkurentne.

'Digitalizacija je uzela maha u turističkoj branši, svo osoblje je tehnički opremljeno i povezano, marketing je automatiziran i sve će to samo više rasti. Analitika i podaci koji se prikupljaju tijekom rada iznimno su bitni za bolju prodaju u budućnosti. Što se tiče poslovnih rješenja, to još uvijek radimo najviše, ali u zadnje vrijeme nam klijenti dolaze s poslovnim problemima koje moramo sami analizirati i pronaći rješenje jer oni nemaju svoje IT kadrove', pojasnio je Mrvoš, dodajući da se kupci trebaju otvarati i postavljati ljude iz IT-a da sugeriraju upravi u kojem smjeru treba ići. 'Jedina konstanta u branši je promjena, to je dobro i mora se prenijeti i samoorganizaciju poslovanja, moramo stalno raditi na novim stvarima i ići korak dalje', zaključio je Mrvoš.

'Bez poslovnih rješenja danas IT tvrtke ne mogu biti konkurentne, ali moramo mijenjati postojeće modele ugovaranja. Klijenti ne znaju što žele pa traže testiranje rješenja i sudjelovanje IT tvrtki u podjeli rizika pri implementaciji novih projekata. Mi trebamo s klijentima zajednički osmišljavati rješenja, ali i imati prava na pogrešku. Moramo biti efikasniji i smanjiti rizik od neuspjeha', istaknuo je Barišić, uz napomenu da je 70 posto ukupne imovine koja sudjeluje u BDP-u u vlasništvu države, a ona BDP-u doprinosi sa samo 15 posto. 'Dakle, ovih 30 posto privatnika razmišlja kako unaprijediti poslovanje, ulagati i razvijati se. Država je spora, nema ljudi i kapaciteta te se mora otvoriti privatnom sektoru da se projekti, naročito oni iz EU domene,  što bolje pripreme, a tu nam puno pomaže i HGK', kazao je Barišić, dodavši da se industrija brzo mijenja, što zahtijeva ogromne investicije, prvenstveno u ljude.

Maglić je naglasio da je hrvatski IT otporan i razumije trendove, a Žitnik istaknuo da razvoj sektora dosta ovisi o rastu gospodarstva jer ako je ekonomija generalno slaba, nema ni potražnje pa se poslovanje odvija puno teže.