Rastući utjecaj umjetne inteligencije (AI), složenost uvođenja održivih poslovnih modela i novi izvori prihoda od sinergije satelitskih i zemaljskih mreža, neki su od glavnih trendova koje za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT) za 2024. izdvaja konzultantska tvrtka Deloitte
Izvijestivši o tim trendovima iz Deloitteovog 23. izdanja predviđanja trendova u sektoru TMT-a, iz hrvatskog ureda Deloittea napominju da se kroz to analizira i utjecaj tih trendova na poduzeća i potrošače diljem svijeta.
'U 2024. bi transformativni kapaciteti generativne umjetne inteligencije, nužnost održivosti i nove mogućnosti za ostvarenje prihoda mogli zauvijek izmijeniti sektor tehnologije, medija i telekomunikacija', ističe Sanjin Katinić iz Deloittea, dodajući da se očekuju i prilike za rast, ali i "dosad nezapamćeni izazovi zbog kojih ćemo morati redefinirati tradicionalne okvire i neumorno uvoditi inovacije".
Smatra da se stoga i regulatorni okviri i promišljanja oko umjetne inteligencije i okoliša mogu pokazati ključnima i odrediti tempo i vrstu promjena te da 'vođe moraju biti brzi, svjesni preokreta do kojih dolazi i spremni odlučno djelovati kako bi dugoročno ostvarili uspjeh'.
Umjetna inteligencija dio svih poslovnih softvera
Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji (AI), Deloitte predviđa da će generativna - gen AI postati sastavni dio gotovo svih poslovnih softvera koji će biti u ponudi 2024. godini, pa bi se tako mogli i povećati prihodi brojnih proizvođača softvera za oko 10 milijardi američkih dolara do kraja godine.
Osvrću se i na pripreme EU-a da uvede 'opsežne propise u AI-ju, koji će vjerojatno utjecati na tržišta diljem svijeta', uz ocjenu da 'dobro osmišljene politike mogu rezultirati poticajnim ulagačkim okruženjem dok bi ključni propisi mogli obuhvaćati pitanja privole, ublaživanja pristranosti i zaštite intelektualnih prava'.
Predviđaju i da će rasti tržište proizvodnje specijaliziranih čipova za generativnu umjetnu inteligenciju, te premašiti vrijednost od 50 milijardi dolara.
Održivost prioritet u tehnološkom i telekom sektoru
Održivost je i u tehnološkom i telekom sektoru prioritet i povezan sa širenjem tehnologije, a iako telekom tvrtke proizvode samo dva posto globalnih emisija, i dalje nastoje smanjiti svoj ugljični otisak, primjerice rastućom zamjenom bakrenih ('starih') parica za priključke novim energetski učinkovitim optičkim vlaknima.
Gase i 3G mobilne mreže jer su veliki potrošači električne energije, uz istodobno povećanje broja električnih vozila u voznom parku i uvođenje tehnologija sa smanjenom potrošnjom električne energije u radio opremu vlastite 5G mreže. Deloitte stoga predviđa da će telekomunikacijske tvrtke u svijetu moći smanjiti svoj ugljični otisak za dva posto ili 15 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida u 2024. i 2025. godini.
Predviđaju i da bi u više regija moglo ponestati galija i možda germanija 2024. te rijetkih zemnih i drugih elemenata, što bi bilo loše jer su to elementi-osnova industrija i sektora, čija godišnja tržišna vrijednost premašuje 250 milijardi dolara. I za poljoprivrednu tehnologiju predviđaju da može imati ključnu ulogu u pitanjima sigurnosti hrane i okolišne održivosti, te da će samo to tržište 2024. premašiti vrijednost od 18 milijardi dolara i 'korjenito promijeniti poljoprivredne prakse'.
Novi izvori prihoda s novim uslugama
'Svi sektori nastoje monetizacijom povećati profitabilnost', kažu iz Deloittea, uz predviđanja da će tehnološka društva sve više tražiti načine za monetizaciju tehnologije te posebice zbog naprednih tehnologija i softvera u koji je integrirana generativna umjetna inteligencija tražiti cjenovni model koji odgovara vrijednosti te funkcije, a koji je istodobno prihvatljiv tržištu.
'Potrošači su sve skloniji uporabi funkcije generativne umjetne inteligencije unutar softvera, no postavlja se pitanje jesu li spremni platiti dodatne naknade za ta poboljšanja', kažu iz Deloittea. Takva nastojanja vode i ka širenju ponude usluga, primjerice za prijenos podataka s uređaja na uređaj i satelitskim putem radi bolje povezanosti, za što raste zanimanje kod korisnika, koji se pak još uvijek većinom služe zemaljskim mrežama.
'Pružanje osnovnih usluga za komunikaciju u hitnim situacijama, jednostavne tekstualne poruke i nadzor interneta stvari-IoT već je počelo. Očekuje se da će 2024. biti prodano više od 220 milijuna pametnih telefona koji se mogu služiti satelitskim uslugama, a za čije su funkcioniranje potrebni specijalizirani čipovi ukupne okvirne vrijednosti dvije milijarde dolara', navode istraživači, dodajući da su i videoigre dobre za monetizaciju uz sve jača partnerstva holivudskih i drugih filmskih studija s tvrtkama koje razvijaju videoigre.
Televizijske pretplate u padu
I za sektore sporta i zabave te televizije predviđaju da će 'premašivati očekivanja', poput primjerice da će ženski vrhunski sport uprihoditi u 2024. prvi put više od jedne milijarde dolara ili 1,3 milijarde, najviše uz rast komercijalnih prihoda te od televizijskih prijenosa i utakmica. Ženski nogomet i košarka su 'glavni', a 'obećavaju', kažu, i kriket, odbojka i ragbi.
'Deset godina nakon revolucije koju su pokrenule platforme za streaming, sektor medija i zabave nastoji ostvariti ravnotežu između rasta i profitabilnosti. Televizijske su pretplate u padu, što je donijelo milijunske gubitke i nižu dobit', iznose iz Deloiteta.
Usluge streaminga koje trgovačka društva iz sektora medija i zabave nude kao zamjenu za televizijsku pretplatu privukle su veliki broj korisnika, ali nisu dale zadovoljavajuće financijske rezultate, pa stoga Deloitte predviđa 'dodatno kompliciranje' te situacije, kao i da će platforme u 2024. platiti skoro 1,5 milijardi dolara za izradu sadržaja, što bi moglo dovesti do pada kvalitete videoigara.