Internet stvari osvaja svijet. Prije no što se uspijemo snaći naši digitalni životi bit će pogonjeni o podržani povezanom tehnologijom. Njegov je utjecaj već vidljiv u industriji, a sve više ulazi i u naše domove te urede.

Iako i on brzo raste, javni sektor pomalo zaostaje za napretcima ostvarenim u drugim područjima. No, kad uhvati korak možemo očekivati velike promjene. Gradovi i općine koristit će tehnologiju kako bi smanjili troškove i manje opterećivali porezne obveznike, poboljšali kvalitetu življenja i standard građana, kao i privukli tehnološki napredne tvrtke.

Zamislite kako vam digitalna pomoćnica poput Siri kupuje ulaznice za koncert, na koji će vas odvesti autonomno vozilo pod pametnom ulično rasvjetom koja zna kad se treba uključiti i kojim intenzitetom.

Gradske bespilotne letjelice iznad vaše glave nadziru promet, pomno pazeći na moguće gužve i prometne čepove koji bi vam mogli zasmetati. A kad stignete na odredište robot će vam naći najbliži parking.

To je tek mali dio mogućnosti koje nudi pametni grad. Obratite pozornost na nekoliko pojedinosti važnih za iskustvo koje glatko teče: ulična rasvjeta mora reagirati na prisutnost vozila, dronovi moraju moći prepoznati i prijaviti prometne obrasce, robot na parkiralištu mora znati koja su mjesta slobodna...

Mislite kako je to za nas daleka budućnost? Pa, u krivu ste. Hrvatski Telekom je, recimo, već otvorio prvu pametnu ulicu u Dubrovniku, koju odlikuju javna rasvjeta s multifunkcionalnom senzorskom mrežom uz različite tehnologije pristupa, od optičkih linkova i 4G mreže do Wi-Fi mreže, zahvaljujući kojoj građani i posjetitelji Dubrovnika imaju besplatan bežični pristup internetu velike brzine i propusnosti (50 Mbit/s).

Dio pametne ulice predstavlja i prometno rješenje koje kamerama prepoznaje prometne prekršaje, a u ulici je prvi put u svijetu postavljena i inovativna parkirna tehnologija koja će automatski prepoznavati vozila i beskontaktno vršiti naplatu parkiranja i koja će pored aplikacije za pametne telefone, putem digitalnih panela informirati vozače u realnom vremenu o stanju zauzeća parkinga u pametnoj ulici i u cijelom Dubrovniku. Važan je dio povezanih rješenja u ulici i nadzor i kontrola okoliša.

HT je također postavio niz niz rješenja Smart City i u više drugih hrvatskih gradova i mjesta. Tako je, primjerice, Krk u sklopu projekta Smart Island u Ponikvama dobio prvo cjelovito rješenje za upravljanje otočkim servisima, koja uključuju e-punionicu, LED rasvjetu opremljenu senzorima i softverskom podrškom, sustav za praćenje popunjenosti parkirališta, pametno zbrinjavanje otpada.

Sva rješenja povezana su s postojećim gradskim sustavima, a digitalna platforma omogućit će i otvorenost svih prikupljenih podatka za razvoj novih rješenja.

Projekt Smart City, između ostalog, nudi moderniziranu evidenciju zbrinjavanja otpada, analitički pregled prometnih i turističkih trendova (usluga Heat Maps), informatizirane mreže e-punionica (e-mobility), digitalizirano poslovanje gradskih službi (e-račun) te rješenja u parkingu, prometu i energetskoj učinkovitosti gradova. Prisutan je Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko neretvanskoj županiji te u gradovima poput Zagreba, Osijeka, Rijeke, Velike Gorice, Koprivnice...

Gradske uprave često se naglavce bacaju u povezanu tehnologiju, bez prethodnog usklađivanja. To za posljedicu može imati probleme s kompatibilnošću raznih instaliranih uređaja, tehnologija i softverskih sustava, koji mogu donijeti puno glavobolja i povećane troškove umjesto ušteda.

Uz to, zbog neusklađenog pristupa ključni podaci koje sustavi prikupljaju svakodnevno ostaju nedovoljno iskorišteni jer su zarobljeni u pojedinačnim silosima.

Kad su dizajnirani i implementirani kako treba, pametni gradovi mogu donijeti brojne prednosti, kao što su:

1) Održivost - pametni gradovi mogu lakše i učinkovitije optimizirati korištenje resursa poput vode, goriva, energije i otpada. Los Angeles je, recimo, instalacijom LED žarulja u uličnu rasvjetu smanjio razinu energije koju koriste za 60 posto, što je donijelo osam milijuna dolara uštede godišnje. Nizozemski grad Eindhoven otišao je i korak dalje: njihova se rasvjeta isključuje kad na ulici nema nikog. A Barcelona je uštedjela više od 75 milijuna eura primjenjujući rješenja interneta stvari u vodoopskrbi, rasvjeti i drugdje.

2) Zajednica - Stvaranjem mreže autonomnih pametnih autobusa i ponudom besplatnog Wi-Fija na području cijelog grada Barcelona je potakla svoje građane na manje korištenje osobnih vozila, češće šetnje i istraživanje. Zbog toga je pala razina zagađenja i manje je pretilih osoba.

Američki Atlantic City postavio je pametnu rasvjetu s postajama za punjenje elektroničkih uređaja i zaslonima na kojima su korisne informacije.

3) Rast - pametni gradovi privlače nove stanovnike i tvrtke, pogotovo one zainteresirane za razvoj tehnologije. Pogotovo to stoji za tvrtke, koje mogu smanjiti troškove korištenjem pametne infrastrukture.

Predviđa se kako će globalna poslovna zajednica potrošiti više od 18 milijardi dolara na ugradnju pametnih tehnologija u zgrade tijekom iduće godine, daleko više od 5,5 milijardi dolara potrošenih 2012. Pametni prozori mogu donijeti do 26 posto uštede na troškovima klime i 67 posto na troškovima rasvjete.

Kako bi gradski pametni sustavi temeljeni na internetu stvari zaživjeli i donijeli dugoročnu korist moraju biti kohezivni i holistički. U njihovu izradu moraju biti uključeni svi dijelovi gradske uprave, koji trebaju razumjeti kakve će im koristi donijeti te međusobno tijesno surađivati.

Više:Read Write