Carl Sagan, astronom, pisac znanstvene fantastike i promotor znanosti rođen je na današnji dan 1934. u Brooklynu u New Yorku. Studirao je fiziku na Sveučilištu u Chicagu gdje je kasnije i doktorirao astronomiju i astrofiziku
Zbog velikog doprinosa u znanstvenom smislu često ga se smatra pionirom astrobiologije (nekoć egzobiologija), discipline koja se bavi podrijetlom, razvojem, raspodjelom i budućnošću života u svemiru izvan Zemlje. Bavio se i proučavanjem osnovnih mehanizama potrebnih za nastanak života.
Nastavio je eksperimente Stanleyja Millera, o kojem smo već pisali u Znanstvenoj peškariji i pokazao kako aminokiseline i nukleinske kiseline, osnovni gradivni blokovi života, mogu nastati iz mješavine jednostavnih kemijskih spojeva izloženih ultraljubičastom zračenju.
Kao jedan od glavnih zagovornika projekta za potragom za vanzemaljskim životom (eng. Search for Extraterrestrial Intelligence - SETI) našao se na meti brojnih kritičara koji su između ostalog tvrdili da su početna predviđanja istraživanja bila previše optimistična i da hipoteza o postojanju izvanzemaljskog inteligencije ne podliježe dobro Popperovom kriteriju opovrgljivosti, pa je ustvari riječ o pseudoznanosti.
Bio je dio NASA-inog tima zaduženog za provedbu programa Viking s intencijom istraživanja Marsa. Program je bio uspješan i sonde Viking 1 i 2 su poslale važne podatke i fotografije s Crvenog planeta. Također je pomogao u sastavljanju sadržaja „zlatne ploče“ koja je u svemir poslana na sondama Pioneer i Voyager.
Zlatna ploča je sadržavala piktograme i zvučne zapise o ljudskoj vrsti i raznolikosti života i kulture na zemlji kao i snimku dječjeg glasa koji govori: “Hello from the children of Planet Earth.” Zamišljena je kao “prvi kontakt” čovječanstva u slučaju da inteligentna bića pronađu neku od sonda. Podsjetimo, Voyager 1 se trenutno nalazi na 24 milijarde kilometara od Zemlje što ga čini najudaljenijom međuzvjezdanom letjelicom.
Kada je 1990. godine Voyager 1 došao do ruba Sunčeva sustava na zahtjev Carla Sagana njegove kamere su okrenute prema Zemlji što nam je dalo najdalju fotografiju našeg planeta. Ta fotografija bila je inspiracija za njegovu knjigu Plava točka u beskraju (Pale Blue Dot) čiji uvod završava s riječima:
𝑉𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜 𝑛𝑒 𝑝𝑜𝑠𝑡𝑜𝑗𝑖 𝑏𝑜𝑙𝑗𝑖 𝑑𝑜𝑘𝑎𝑧 𝑎𝑝𝑠𝑢𝑟𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 𝑙𝑗𝑢𝑑𝑠𝑘𝑒 𝑡𝑎𝑠̌𝑡𝑖𝑛𝑒 𝑜𝑑 𝑡𝑒 𝑢𝑑𝑎𝑙𝑗𝑒𝑛𝑒 𝑠𝑙𝑖𝑘𝑒 𝑛𝑎𝑠̌𝑒𝑔 𝑚𝑎𝑙𝑒𝑛𝑜𝑔 𝑠𝑣𝑖𝑗𝑒𝑡𝑎. 𝑍𝑎 𝑚𝑒𝑛𝑒 𝑜𝑛𝑎 𝑛𝑎𝑔𝑙𝑎𝑠̌𝑎𝑣𝑎 𝑛𝑎𝑠̌𝑢 𝑜𝑑𝑔𝑜𝑣𝑜𝑟𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑙𝑗𝑢𝑏𝑎𝑧𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑜𝑑𝑛𝑜𝑠𝑖𝑚𝑜 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖𝑚𝑎 𝑖 𝑑𝑎 𝑐̌𝑢𝑣𝑎𝑚𝑜 𝑖 𝑝𝑜𝑠̌𝑡𝑢𝑗𝑒𝑚𝑜 𝑝𝑙𝑎𝑣𝑢 𝑡𝑜𝑐̌𝑘𝑢 𝑢 𝑏𝑒𝑠𝑘𝑟𝑎𝑗𝑢, 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑖 𝑑𝑜𝑚 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑧𝑛𝑎𝑚𝑜.
Njegova produktivna karijera vjerojatno će ostati zapamćena i po kontinuiranoj promociji znanosti. 1980. godine u suradnji je sa svojom suprugom Ann Druyan i astrofizičarom Stevenom Soterom napisao, a samostalno bio i pripovjedač u televizijskoj emisiji Kozmos: osobno putovanje koja je ostvarila višemilijunsku gledanost. Autor je brojnih knjiga od kojih su najpoznatije već spomenuta Plava točka u beskraju i Kozmos, nastala prema istoimenoj dokumentarnoj seriji. Bio je poznat i kao pisac znanstvene fantastike, a njegov najpoznatiji roman je Kontakt prema kojem je snimljen i istoimeni film.