Kako piše Wall Street Journal, tehnološki divovi već neko vrijeme ozbiljno ulažu u neiskorištene prijenosne kapacitete optičkih kablova.

Google, Facebook, Microsoft i Amazon uz to zadnjih godina također grade vlastite podatkovne centre te kupuju višak dostupnog bežičnog spektra.

Sve to moglo bi imati značajan utjecaj na odnose moći kad je u pitanju načina kretanja internetskog prometa. Točnije, telekomi bi mogli s vremenom izgubiti poziciju uskog grla, odnosno mogućnost naplaćivanja usluga temeljen nje.

Kupovali dok je bilo jeftino

Tijekom dot-com buma krajem prošlog i početkom ovog stoljeća veliki telekomi pohrlili su povećati kapacitete svojih mreža, očekujući ogroman porast internetskog prometa iz svih dijelova svijeta. Izgradili su daleko više no što je bilo potrebno u to vrijeme, zbog čega su srušili cijene optike i prometa podataka, što je neke među njima dovelo i do bankrota.

Tu je situaciju među prvima iskoristio Google i počeo kupovati neiskorištene kapacitete dok su bili jeftini, a sad je predvodnik u ratu za optiku. Svojim projektom Fiber već nudi gigabitne brzine privatnim i poslovnim korisnicima u nekoliko većih američkih gradova. Planira ga proširiti i na druge.

Udružio se i s nekoliko azijskih zemalja na projektu izgradnje kabla dugog više od 9600 km, koji povezuje Japan, Kinu, Singapur i druge zemlje, a 2008. godine financirao je s 300 milijuna dolara (oko 1,8 milijardi kuna) još jedan takav projekt, koji povezuje Kaliforniju i Japan.

U SAD-u je sudjelovao na više natječaja za licence za korištenje dijelova bežičnog spektra. Aktivno istražuje kako što učinkovitije iskoristiti njihove slabije korištene dijelove. Microsoft također radi na sličnim projektima, a ulaže i u infrastrukturu kako bi podebljao kapacitete svojih servisa u računalnom oblaku.

Plan je jednostavan: gomilaju vlastitu infrastrukturu kako bi zadovoljili sve veću potražnju svojih mreža. No to je rukavica bačena u lice telekom divovima poput AT&T-a i Verizona - koji žele što bolje zaraditi na vlastitoj infrastrukturi - jer će ih time zaobići.

Facebook je, navodno, već počeo pružati svoje usluge na dosad slabo iskorištenim kapacitetima u Europi. Amazon ima i vlastiti telekom, koji unajmljuje dijelove spektra kako bi osigurao bežični pristup vlasnicima Kindlea.

Veliki na velike

Ukratko rečeno, gotovo svaka veća tehnološka tvrtka čije poslovanje ovisi o internetu želi svoj udio u infrastrukturi koja isporučuje njihove podatke i usluge. Time žele osigurati dovoljno kapaciteta za isporučivanje usluga potrošačima diljem svijeta, ali i zaobići pokušaje narušavanja mrežne neutralnosti te prekomjerni nadzor i praćenje podataka u špijunske svrhe.

Google, Facebook i slični sjede na ogromnim količinama gotovine, no telekomi u tom pogledu stoje čak i bolje od njih. AT&T je, recimo, tijekom trećeg kvartala zabilježio 32,2 milijarde dolara prihoda (gotovo 190 milijardi kuna), a Verizon nešto više od 30 milijardi.

Google i Amazon bilježe otprilike upola manje. No internetske kompanije imaju višu marginu zarade i ne moraju stalno ulagati u održavanje mrežne i drugih infrastruktura.

Ipak, žele li doista jednog dana ozbiljno kontrolirati infrastrukturu, morat će početi sustavno i u većoj mjeri i ulagati u nju, što bi im moglo načeti zaradu i pričuve gotovine, odnosno približiti ih poziciji u kojoj se sad nalaze telekomi.