Teleskop James Webb je, prema objavi NASA-e, upravo pronašao najudaljeniju poznatu galaksiju ikad. Galaksija pod imenom JADES-GS-z14-0 nastala je samo 290 milijuna godina nakon Velikog praska, no posjeduje neka jedinstvena svojstva koja pobijaju tu teoriju.

Galaksija je, piše Engadget, nevjerojatno velika sa 1600 svjetlosnih godina u promjeru te također emitira veliku količinu zvjetzdanog svjetla (koje dolazi od velikog broja tamošnjih zvijezda). Ovo je vrlo neuobičajena pojava, s obzirom da je galaksija nastala neposredno nakon Velikog praska. Ovo je navelo istraživače Stefana Carnianija i Kevina Hainlinea da se zapitaju 'kako priroda može stvoriti tako svijetlu, masivnu i veliku galaksiju u manje od 300 milijuna godina?' U kozmičkom vremenu, to je jako kratko razdoblje.

Valne duljine svjetlosti emitirane iz JADES-GS-z14-0, kako ih je uočio JWST-ov MIRI (Mid-Infrared Instrument), ukazuju na prisutnost snažnih emisija ioniziranog plina, vjerojatno od obilja vodika i kisika. Ovo je također čudno, jer kisik obično nije prisutan rano u životu galaksije. Ovo sugerira da je 'više generacija vrlo masivnih zvijezda već živjelo svoje živote prije nego što smo galaksiju uspjeli uočiti.'

Kao što to običo i ide sa stvarima u dalekom svemiru, mi zapravo gledamo u prošlost zbog brzine svjetlosti, pa to znači da je galaksija iznjedrila te višestruke generacije masivnih zvijezda u manje od 290 milijuna godina. Zvijezdama je potrebno oko deset milijuna godina da se formiraju, dok im treba i do 20 milijardi godina da umru. Međutim, ultramasivne zvijezde obično imaju kraći životni vijek. Drugim riječima, ovo otkriće ne mijenja naše razumijevanje kozmosa, ali svakako dovodi u pitanje prirodu stvaranja zvijezda u ranom razdoblju svemira.

'Sva ova opažanja, zajedno, govore nam da JADES-GS-z14-0 nije poput onih galaksija za koje su teorijski modeli i računalne simulacije predviđali postojanje u vrlo ranom svemiru', rekli su istraživači NASA-i. 'Vjerojatno je da će astronomi tijekom idućih desetljeća pronaći mnogo vrlo sjajnih galaksija koje su nastale još ranije'. Teleskop Webb postao je navika redefiniranja našeg razumijevanja kozmosa. Pokazao nam je kako se zvijezde rađaju u zviježđu Djevice, prvi put pronašao vodu u orbiti oko kometa i otkrio ugljični dioksid na udaljenom egzoplanetu, što je bilo prvi put. Sve je to napravljeno u manje od dvije godine rada, pa tko zna što će budućnost donijeti.