Na okruglom stolu 'Uloga ICT-a u razvoju hrvatskog gospodarstva i društva', održanom u Novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, boje HDZ-a branio je državni tajnik za investicije Domagoj Juričić, Kukuriku koalicije SDP-ovac Gordan Maras, HSS-a državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kraljić, a HSLS-a Miljenko Šipraga.

U publici su bili šefovi pristojnog broja velikih domaćih tvrtki iz tog sektora, kao i inozemnih podružnica, analitičari, novinari i - još političara.

Okupljeni su veći dio vremena mogli slušati svakidašnje žalopojke - premalo se ulaže u obrazovanje, ne potiče se razvoj ICT-a, pri sredini ili dnu smo ljestvica konkurentnosti, produktivnosti i učinkovitosti, državne službe nisu informatički povezane, trendovi su općenito negativni...

Kako to promijeniti? Na završetku okruglog stola ostao je dojam da ni pozicija ni opozicija nemaju jasnu ideju što bi i kako trebalo poduzeti.

Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-ove udruge za informacijsko-komunikacijske djelatnosti, želje ICT branše sažeo je u nekoliko točaka.

Potrebno je, rekao je, proaktivnom politikom stvoriti okruženje za ulaganja i razvoj ICT-a, obrazovati radnu snagu te reorganizirati poslovne procese, kako u državnom, tako i u privatnom sektoru. Ujedno je ukazao da ulaganje u ICT izravno utječe na porast bruto društvenog proizvoda.

Svi su se redom zalagali za veća ulaganja (državna i inozemna), bolje obrazovanje, donošenje (tko zna koje po redu) strategije, objedinjavanje svega vezanog uz ICT pod jednom kapom (tu bi ulogu trebao preuzeti Središnji ured za e-Hrvatsku)...

No bila su dovoljna dva konkretna pitanja da se ogoli stvarnost.

Direktora analitičke kuće IDC Adriatics Borisa Žitnika zanimalo je znaju li sudionici okruglog stola kolika je informatička potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj i kolika bi, prema njihovim programima, trebala biti za pet godina.

Točan odgovor na prvi dio pitanja nitko nije znao. Najbliži je bio Juričić, koji je rekao da je 2009. bio na oko 30 posto prosjeka zemalja EU 15. A gdje bismo trebali biti za pet godina? Na razini EU-a, lakonski je odgovorila Kraljić.

Još je gore prošlo pitanje Hrvoja Balena, člana uprave Algebre. ICT može stvoriti više od 20 tisuća novih radnih mjesta, ustvrdio je. 'Što ste spremni napraviti da bi se to dogodilo?', upitao je.

I ostao bez konkretnog odgovora.

Puno se, doduše, pričalo o smanjenju poreza i davanja, povećanju poticaja i potpora i stvaranju poduzetničke klime.

Juričić je veći dio vremena potrošio prebacujući odgovornost za stanje u domaćem ICT-u na gospodarstvo i pojedince te žaleći se da je čak i najbolje ideje teško progurati kroz džunglu državne administracije.

Jedini koji je iznio koliko-toliko konkretne prijedloge bio je Maras, koji je najavio da Kukuriku koalicija namjerava uložiti do pet milijardi kuna u razvoj nacionalne optičke infrastrukture, nagoviještajući da će država konkurirati privatnicima u tom sektoru, što misli financirati koncesijama.

Ostali su se mahom držali općih mjesta i fraza kakve se mogu redovno čuti svaki put u predizborno vrijeme.

Drugi veliki projekt kojim se kukurikaši namjeravaju posvetiti je sustav integracije informatičkih resursa državne uprave i administracije, što bi omogućilo da se od građana od 2014. godine više ne traže podaci i potvrde koji su već u sustavu.

Još je najbolji dojam ostavila SDP-ovka Željka Antunović, koja je iz publike poručila ICT sektoru da ne propusti priliku na početku novog razdoblja u suradnji s državom postaviti nove ciljeve.

'Prilika da vas država podrži u razvoju je propuštena', rekla je. 'Sad dobro procijenite svoje mogućnosti, strukturirajte ciljeve i odredite prioritete.'