Veliki biznis oduvijek je plesao delikatan ples s politikom, o čemu vrlo zorno svjedoči i skorašnji povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a. U digitalnoj eri, u kojoj sve više vremena provodimo u naručju Facebooka, Twittera, Applea i Googlea, bilo je samo pitanje trenutka u kojem će ove platforme postati alatom u rukama globalnih igrača. Nakon što je Elon Musk kupio Twitter i pretvorio ga u reklamnu platformu pokreta MAGA, mnogi su taj potez shvatili kao upozorenje o potencijalnoj budućnosti: što se dogodi kad platformu s ogromnim globalnim utjecajem preuzmu ljudi koji ih koriste za vrlo specifične ciljeve? Sudeći prema nedavnom nizu promjena u Facebooku, saznat ćemo uskoro.

Možda neki od nas ovo nisu mogli predvidjeti i, koliko god se zgražali nad globalnom situacijom, ne možemo poreći to da u trenutnom svjetskom političkom krajobrazu svoje prste nemaju najveće Big Tech kompanije. Jedna od njih, Facebook, u prošlih desetak godina prošla je kroz vrlo veliku transformaciju.

Počeci i rast

Platforma koju je Mark Zuckerberg pretvorio u globalnu marketinšku i političku silu započela je svoju priču na Harvardu kao Facemash, mreža na kojoj su studenti mogli ocjenjivati slike svojih kolega. Zuckerberg je zatvorio Facemash zbog, citiramo, 'poteškoća s autorskim pravima' nakon gromovitog porasta popularnosti (22.000 pregleda i 450 posjetitelja u prva četiri sata nakon pokretanja). Potom je mladi informatičar napravio drugu mrežu, Thefacebook, a ona je, pored sličnog imena, imala više poveznica s Facebookom kakav znamo danas.

Svega šest dana nakon pokretanja Zuckerbergu su na vrata pokucala tri starija studenta tvrdeći da je prihvatio zadatak izrade stranice temeljene na njihovim idejama te da je zahvaljujući njihovom konceptu napravio Facebook. Drugim riječima - tvrdili su da ih je doslovno pokrao.

Blizanci Cameron i Tyler Winklevoss te Divya Narendra optužili su Zuckerberga da ih je prevario, obećavši im da će za njih napraviti web stranicu HarvardConnection.com svega nekoliko dana prije nego što je stvorio svoju društvenu mrežu. Jesu li bili u pravu ili ne, ostavit ćemo vama na procjenu, no samo uzmite u obzir to da su nakon višegodišnjeg navlačenja po sudnicama u 2008. od Zuckerberga izvukli nagodbu te dobili 1,2 milijuna dionica Facebooka.

Šesnaest godina, nekoliko saslušanja i skandala kasnije, Facebook (bez The) je prerastao u kolosalnu društvenu i marketinšku platformu te je, nakon niza neuspješnih pokušaja konkuriranja TikToku, preimenovan u Metu (prema Zuckerbergovoj centraliziranoj viziji metaverzuma). Meta obuhvaća sveukupno četiri platforme: WhatsApp, Instagram, Facebook i Threads.

Utjecanje na izbore i ostali skandali

Premda Facebook tijekom godina prate brojni skandali, jedan od najpoznatijih onaj je s Cambridge Analyticom, a koja je pomoću te društvene mreže skupila velik broj osobnih podataka korisnika i upotrijebila ih za ciljanu političku propagandu. Facebook je također optužen za manjak moderiranja koji je doveo do nekoliko linčova na teritoriju Indije, sakupljanje korisničkih podataka bez njihovog znanja i praćenje njihove aktivnosti izvan platforme s ciljem izgradnje profila za personalizirano reklamiranje. Podsjetimo, oglašivački biznis danas čini oko 90 posto Metinih prihoda.

Zuckerbergov cilj je osiguravanje nastavka dotoka tog prihoda. Smetnje, poput korištenja platforme za političko dezinformiranje i širenje laži o pandemiji, mogu se riješiti plaćanjem kazni, lobiranjem i, načelno, podilaženjem regulatorima. Cilj Zuckerberga i Mete je, na kraju dana, najviše od svega - novac. Ako uzmemo to u obzir, njegova nedavna promjena ideologije i 'muževan pristup tradicionalnim vrijednostima' ne bi trebali iznenaditi nikoga.

'Iza svih tih odluka nalazi se biznis', komentirao je komunikacijski stručnjak Krešimir Macan za tportal. 'Naginjanje desnici nije promjena ideologije, već poslovna odluka. Svim američkim tehno oligarsima sasvim je jasno da su Trump i Musk izuzetno agresivni te da je za poslovanje i prihode kompanije najbolje ići im niz dlaku. Nemojmo zaboraviti, fact checking je nešto što je EU diktirao SAD-u i, ako ga maknu, kompanije će na kraju dana profitirati jer više nikog neće morati plaćati', smatra Macan.

Novi predsjednik - novi imidž

Zuckerberg je i sam posljednjih nekoliko godina prošao kroz promjenu imidža. Počeo se baviti borilačkim sportovima i sve se više družiti s Danom Whiteom, predsjednikom MMA federacije UFC. White, inače istaknuti simpatizer Donalda Trumpa, postao je i jednim od znakova ideološkog preusmjeravanja Mete.

CEO Mete je novoizabranom predsjedniku donirao milijun dolara, večerao s njime u Mar-a-Lagu i najavio promjene koje je pozdravila i predsjednica izvršnog odbora X-a Linda Yaccarino, komentirajući to riječima: 'Dobrodošli na zabavu, Mark.'

Podsjetimo, riječ je o predsjednici društvene mreže čiji je sustav za bilješke zajednice, koji Meta planira koristiti umjesto provjere informacija treće strane, došao pod paljbu Centra za suzbijanje digitalne mržnje (CCDH), a on je analizom podataka tijekom američkih izbora otkrio da je 74 posto ispravnih javnih bilješki pored dezinformirajućih objava na X-u bilo nevidljivo većini korisnika.

Snažan zaokret retorike i pojačan politički angažman

No ovo nije priča o tome kako je Musk iskoristio X (bivši Twitter) za kampanju reklamiranja Trumpa. Razlog za to što se spominje potencijalna je najava budućih događaja u Meti. Nora Benavidez iz Free Pressa izjavila je da 'moderiranje sadržaja nikada nije bilo alat za gušenje slobode govora, već princip koji su platforme same razvile kako bi poticale dijalog i štitile istinu za korisnike'.

U nedavnom podcastu 'Joe Rogan Experience', Zuckerberg je branio svoju odluku izjavom da su 'provjerivači činjenica bili previše pristrani' te je postupak provjere opisao kao 'nešto iz romana 1984'. Također je omekšao pravila o govoru mržnje pa će uskoro dozvoliti objave koje žene nazivaju 'vlasništvom', određene etničke skupine 'prljavštinom' te homoseksualne i trans osobe 'duševnim bolesnicima'. Platforma neće poduzimati mjere protiv objava koje zagovaraju diskriminaciju temeljenu na spolu ili seksualnoj orijentaciji, pisao je Medium.

Prema internom memorandumu, koji je pribavio Axios, Meta je također prestala podržavati programe raznolikosti, jednakosti i inkluzije. Osim toga, ukinula je odredbu o zapošljavanju manjina i više neće davati prednost poduzećima u njihovom vlasništvu prilikom zapošljavanja vanjskih suradnika. Memorandum je istaknuo da se 'pravni i politički krajolik u vezi s DEI inicijativama u SAD-u mijenja' te da je pojam 'DEI' postao kontroverzan.

Konačno, tu je i glavni razlog zbog kojeg je Trump nakon vrlo oštre retorike prema Facebooku dobio velikog saveznika u Meti - veća količina političkog sadržaja. Korisnici će moći birati žele li manje, standardno ili više politike u svojim feedovima, s time da će opcija 'standardno' biti automatski odabrana. Ovo će, uz manjak provjere činjenica i dozvolu uvredljivih komentara, platformu puno više približiti stilu 'slobodnog govora' kakav susrećemo na Twitteru.

Razlozi za ove poteze vjerojatno su vezani uz otvorene Trumpove prijetnje da će Zuckerberga strpati u doživotni zatvor ako se bude uplitao u izbore 2024.

Nova era - novi upravni odbor

Tu je i priča o dolasku Whitea. Trumpov saveznik ulazi u upravni odbor Mete s republikanskim odabranikom Johnom Elkannom, milijarderom i vlasnikom investicijske tvrtke Exor, koji će vršiti funkciju tehnološkog savjetnika. Ova je odluka, podsjetimo, stigla nakon što je Nick Clegg, bivši vođa liberalnih demokrata u UK-u, objavio da će napustiti mjesto glavnog šefa globalnih poslova u Meti.

'Micanje fact checkera je odluka čije ćemo posljedice jednostavno morati dočekati. Mnogi glasači Donalda Trumpa tvrdili su da iza njihovog glasa za konzervativce stoji i problem prevelike dominacije woke ideologije u medijima te da bi dozvoljavanje 'drugog glasa' donijelo svijetu bolji prizor 'prave' stvarnosti', komentirao je Macan, dodajući:

'Istina iza cijele te priče glasi da fact checkeri također znaju biti pristrani, u što smo se uvjerili i u slučaju hrvatske Wikipedije. Postavlja se pitanje tko čekira fact checkere. Možda će community notes na kraju biti dobra stvar, no mi u to jednostavno ne možemo biti sigurni dok rezultate tih promjena ne vidimo iz prve ruke.'

Sustav koji koristi konzervativcima?

Meta je svoj plan za preoblikovanje pravila o 'slobodnom izražavanju' odlučila predstaviti na vrlo znakovit način: ekskluzivnim intervjuom s Joelom Kaplanom, novim glavnim direktorom Mete za globalne poslove, u emisiji 'Fox & Friends'. 'U posljednje četiri godine svjedočili smo velikim društvenim i političkim pritiscima u smjeru većeg moderiranja sadržaja i veće cenzure. Sada imamo pravu priliku', izjavio je Zuckerberg u tom konzervativnom televizijskom programu. 'Imamo novu administraciju i novog predsjednika koji su veliki branitelji slobodnog izražavanja, a to čini razliku.'

Naravno, ova izjava zvuči licemjerno. Regulacija je ključan dio poslovnog modela Mete, a oslanja se na algoritamsko promicanje i suzbijanje različitih vrsta sadržaja kako bi korisnici ostali angažirani. Ti automatski sustavi rutinski promiču štetan ili kontroverzan materijal, što prirodno izaziva pozive političara i javnosti za većom cenzurom. No istinska predanost slobodnom izražavanju zahtijevala bi dublje i skuplje reforme.

Ono što se sada događa nije ništa drugo nego otvoreno pristrano udovoljavanje budućem predsjedniku SAD-a, očito naklonjenom slobodi govora bez ikakve kontrole. Ovo je također kapitulacija pred industrijom lažnih vijesti pokreta MAGA, a što je značajno doprinijelo Trumpovu usponu na vlast.

Iako ni na ljevici ne nedostaje dezinformacija, godine istraživanja i izvještavanja pokazuju da će ove promjene najviše koristiti konzervativcima. Zuckerbergovi analitičari to mu sigurno nisu propustili reći, pod uvjetom da još smiju iznositi takve procjene. Ili mu je to od početka bio cilj ili ga (puno vjerojatnije) nije briga.

'Iza svega ovoga nalazi se zarada. Zuckerberg nije prvi ni zadnji tehno milijarder koji je donirao Donaldu Trumpu. On u svemu ovome vidi vlastitu korist i priliku za većom zaradom. Ako pritom treba biti pristraniji prema američkoj desnici, to mu neće predstavljati problem. Kad se jednog dana vlast u SAD-u preseli u ruke demokrata, sigurno će napraviti sličnu stvar, samo u drugom smjeru', zaključio je Macan.