Prije nego mladunci zelenog vrapčastog papagaja uspiju razviti sposobnost glasanja, roditelji ih uče nizovima različitih zvukova koje koriste za raspoznavanje svake jedinke. Drugim riječima, svakom svom potomku daju drukčije ime
Znanstvenici su već ranije primijetili da ove papige karakterističnim povicima dozivaju razne članove svoje obitelji, međutim mislili su da ih možda nisu naučili od roditelja, nego da su im usađeni od rođenja ili da su to možda posljedice života u zatočeništvu.
Kako bi razjasnili što je posrijedi, ornitolog Karl Berg i njegov tim sa sveučilišta Cornell zamijenili su jaja u gnijezdima ptica u divljini koje su istraživali još od 1987. godine.
Rezultati su pokazali da su se mladunci, iako su bili usvojeni, glasali onako kako su ih nazvali novi roditelji. Da su im imena prirodno usađena rođenjem, koristili bi se pozivima svojih bioloških roditelja.
Osim papiga, imenima se još koriste ljudi, dupini i u nekoj mjeri kitovi. Poput ljudi i dupina i papige su vrlo društvena bića, a uporaba imena omogućuje im da lakše prate odnose i pojedince.
Ovo je istraživanje još jednom pokazalo da uvrede kao što su 'ptičji mozak', 'kokoš' ili 'guska', u kojima se aludira na glupost ptičjeg roda, baš i nisu utemeljene u stvarnim činjenicama. No to i nije prva studija koja je otkrila da ptice mogu biti iznenađujuće inteligentne. Naime, znanstvenici su otkrili da se vrane znaju koristiti oruđem, da pamte ljudska lica, pa čak i da svoje mlade znaju naučiti koji su ljudi opasni.
